[ Izvor: Mina, Objavila: M.M.Lj. ]

KONFERENCIJA

Pravda mora biti i zadovoljena, ali i vidljiva

Transparentnost rada pravosudnih institucija temeljni je princip, od čijeg poštovanja zavisi povjerenje javnosti u njihov rad i stabilnost društva, kazala je generalna direktorica Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Marijana Laković Drašković.

Ona je danas, na konferenciji Otvorena Pravda, koju je organizovao Centar za građansko parvo (CGO), rekla da pravosudne institucije u radu teže uspostavljanju balansa između primjene principa - pravo javnosti da zna i ograničenja tog prava, koje izvire iz zakonskih propisa.

Laković Drašković je istakla da je crnogorsko pravosuđe ostvarilo veliki napredak u dijelu transparentnosti i otvorenosti rada sudstva, državnih tužilaštava i aktivnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta.

“Međutim, kako se povjerenje u pravosuđe ne može posmatrati odvojeno od njegove efikasnosti, dostupnosti i integriteta, napredak u tim oblastima biće jedan od strateških ciljeva nove strategije reforma pravosuđa”, navela je ona.

Ona je dodala da je crnogorsko pravosuđe svjesno da nije dovoljno da pravda bude zadovoljena, već da mora biti vidljiva za sve.

Kako je navela Laković Drašković, posebna pažnja bila je posvećena transparentnosti rada sudstva i Državnog tužilaštva.

“U novom reformskom ciklusu, posebna pažnja biće posvećena jačanju povjerenja javnosti u rad pravosudnih organa, kao i upoznavanju građana o funkcionisanju pravosuđa i profesija povezanih sa njim”, rekla je Laković Drašković.

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da ukupan rad sudova mora biti prijemčiv i medijski dostupan građanima.

Kako je naveo Vukčević, nezavisnost sudija i sudova nije ustanovljena zbog njih, već u interesu društva.

“Treba uspostaviti ravnotežu između prava javnosti da zna i prava na privatnost. Sudski sistem treba da preduzima mjere da obezbijedi da javnost razumije centralnu važnost pravde za demokratiju i prosperitet. To se bez medija ne može i zato smo osuđeni na saradnju”, istakao je on.

Dijeljenje pravde, kako je dodao Vukčević, nije borba za sticanje popularnosti.

Kako je naveo, sudije i mediji po definiciji nijesu prirodni saveznici, ali imaju istu misiju.

Kako je dodao, prema jednom istraživanju, povjerenje u sudstvo veće je nego povjerenjue u druge dvije grane vlasti ili u političke partije.

“Ponekad se pažnja više posveti onom što je incidentno i interesantno, nego što je bitno”, naveo je Vukčević.

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da pravosuđe, kao treća grana vlasti, nosi ogroman teret u tekućem procesu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.

Ona je navela da je značajno da su nadležni organi prepoznali potrebu za otvorenijom komunikacijom sa građanima.

Uljarević je podsjetila na istraživanje javnog mjenja koje je sproveo CGO i koje je pokazalo da skoro polovina građana ne vjeruje nijednoj pravosudnoj instituciji.

Kako je dodala, građani se o radu pravosudnih organa najčešće informišu putem sajta, svaki deseti kroz zahtjev za slobodan pristup informacijama, a manje njih kroz direktno obraćanje pravosudnim institucijama.

“80 odsto građana smatra da bi sudije i tužioci morali mnogo više da se obraćaju javnosti, obrazlažu odluke i daju stručna mišljenja”, navela je Uljarević.

Savjetnica za odnose sa javnošću u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dragana Maljević kazala je da je u prethodnih pet godina u Državnom tužilaštvu urađeno dosta toga po pitanju transparentnsti u radu, koja je definisana kao jedan od prioriteta.

“Dosta toga je urađeno, ali moram da konstatujem da to što je urađeno nije dovoljno i da smo toga itekako svjesni i da nas očekuje ozbiljan i efikasan rad”, navela je ona.

Ona je najavila da pripremaju novu komunikacionu strategiju sa aktivnostima koje će doprinijeti tome da rad Tužilaštva bude razumljiv građanima.

Stručnjak za strateške komunikacije Miodrag Strugar kazao je da su mediji najvažniji kanal komunikacije, ali da povjerenje javnosti ne zavisi samo od te komunikacije.

On je naglasio da jezik saopštavanja informacija treba da bude adekvatan i prijemčiv za javnost kojima se upućene.