Objavila M.L.B. (Mina)

MARKOVIĆ

Nije logično da nevladin sektor bude po pravilu antivladin

Vlada je svjesna značaja civilnog društva za proces pristupanja Crne Gore EU i zato je iskreno okrenuta ka kontinuiranom unapređenju direktnog dijaloga između Vlade i civilnog društva, kazao je premijer Duško Marković.

„Čvrstog sam stava da vaša specifična znanja, praktično iskustvo i kritičko viđenje stvari, uokvireno u konkretne i konstruktivne predloge, mogu podići kvalitet i brzinu našeg pregovaračkog procesa“, rekao je predsjednik Marković na otvaranju okruglog stola "Saradnja Vlade i NVO u procesu pristupanja EU", koji je organizovao Generalni sekretarijat Vlade.

Premijer Marković je ponovio apel upućen i civilnom sektoru i političkim partijama: ujedinimo naše potencijale, znanje i snagu da zajedničkim pregnućem ostvarimo trenutno najvažniji nacionalni cilj – priključenje EU.

„Apelujem da obnovimo povjerenje u zajednički rad, jer samo tako možemo pojačati sinergiju svih crnogorskih potencijala. To možda nije jedini, ali je bez ikakve dileme najsigurniji i najbrži put do našeg članstva u EU", istakao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Osvrćući se na učestalost međusobnog dijaloga, premijer je kazao da to ukazuje da je tema integracija aktuelna i inspirativna kao da ni Vlada ni NVO nijesu zadovoljni u potpunosti nivoom ostvarene saradnje. Predsjednik Marković je rekao da Crna Gora ulazi u novu, zahtjevniju fazu zatvaranja pregovora kao i da se, nakon evropskih izbora, mijenja rukovodeća struktura u Briselu.

„Vjerujemo, naravno, da će strategije i opredjeljenja EU kada je riječ o proširenju na Zapadni Balkan ostati nepromijenjeni, ali je činjenica da ponekad puno toga zavisi i od ličnog angažmana i posvećenosti onih koji će dobiti priliku da tu strategiju i ta opredjeljenja sprovode u život“, kazao je predsjednik Marković i dodao da vjeruje da postoji značajan prostor za sinergiju naših potencijala na ovom pitanju.

On je podsjetio da je Crna Gora prva od svih država koje su pregovarale sa EU, u svoju pregovaračku strukturu uključila u značajnoj mjeri NVO, te da broj predstavnika civilnog društva nije smanjivan prilikom nedavne racionalizacije pregovaračke strukture.

„Tom odlukom, Vlada je zapravo pokazala da je zaista otvorena za sve predstavnike civilnog društva, kroz njihovo direktno učešće u radnim grupama za pregovore“, rekao je premijer i dodao da primjećuje da se određeni broj predstavnika NVO ne pojavljuje na sastancima radnih grupa, dok se na poziv šefova radnih grupa redovno odazove manje od polovine ukupnog broja predstavnika NVO.

Premijer je kazao da bi volio da od čuje objašnjenje za to, jer smo svjedoci da, umjesto da se rasprava vodi u okviru radnih grupa, gdje se direktnim angažmanom može doprinijeti konkretnom i argumentovanom unaprjeđenju javnih politika, dio NVO bira medijski prostor za artikulisanje svojih, najčešće političkih umjesto ekspertskih stavova.

„Smatram da ovakav pristup ne doprinosi poboljšanju stanja u pregovaračkom procesu za koji su NVO preuzele obavezu u okviru radnih grupa", kazao je Marković.

Predsjednik Vlade je kazao i da ponekad ima utisak da predstavnici crnogorskih NVO do kraja transparentno brane i zastupaju svaku poziciju evropskih pregovarača, zaboravljajući da su oni zapravo članovi, figurativno rečeno, crnogorskog tima.

„Dakle, bilo bi logično da smo mi jedan tim, a da EU ima svoj tim! Kažem, stičem utisak da se ne ponašamo uvijek tako i sugerišem da otvoren, beskompromisan dijalog vodimo unutar radnih grupa i da na osnovu takvog dijaloga dolazimo do zajedničke platforme, koju ćemo onda zajedno i braniti u dijalogu sa partnerima iz Brisela“, rekao je premijer.

Ponovivši nedvosmislenu spremnost za saradnju i puno razumijevanje za ulogu i značaj civilnog sektora, premijer je pozvao predstavnike NVO da iznesu prigovore na Vladu i premijera u kontekstu saradnje sa njima.

„Radovalo bi me kada bih od vas čuo i da li prepoznajete sve potencijale civilnog društva i da li ih odvajate od parapolitičkog djelovanja jednog broja NVO. Čini mi se nelogičnim da Vlada baš svakom prilikom i na svakoj temi bude na udaru kritike i da se ne registruju njeni rezultati na planu ekonomskog rasta, finansijske stabilnosti, smanjene nezaposlenosti“, kazao je premijer Marković.

On je dodao da mu se ne čini logičnim ni da iz istih NVO krugova redovno stiže podrška onom dijelu vlasti koji je oličen u opozicionim partijama.

„Ne govorim naravno o ukupnom NVO sektoru, ali dakle ne čini mi se logičnim da nevladin sektor bude po pravilu antivladin“, poručio je Marković.

Premijera je interesovalo zašto se predstavnici civilnog sektora ne uključuju aktivno u rad radnih grupa za određena pregovaračka poglavlja, kao i zašto neki od njih nijednom nijesu bili na radnim sastancima.

Izvršna direktorica CRNVO, Ana Novaković, podsjetila je da su prve konsultacije premijera i predstavnika NVO sektora organizovane u januaru 2017. godine i da se dugo čekalo na naredni susret.

Prema njenim riječima, saradnja NVO i Vlade postala politički kriterijum za članstvo u EU.

"U saradnji vlasti sa civilnim društvom imamo formu bez suštine", ocijenila je Novaković.

Kako je navela, poslednjih nekoliko godina donešeni su zakonski i podzkaonski akti vazni za rad NVO i to su, kako je rekla, važni koraci koje je Vlada preduzela i to nvo ne spori.

Ona je kazala da su aktivisti civilnog društva u jednom periodu bili izloženi nezapamćenoj medijskoj kampanji samo zato što su radili svoj posao i podsjetila na smjene u savjetu RTCG i ASK.

"Ovim potezima obesmišljene su sve procedure izbora predstavnika NVO sektora u savjetodavnim i regulatornim tijelima. Jedini kriterijum koji vas preoporučuje za izbor u ova tijela jeste da ste po mjeri vlasti", navela je Novaković.

Ona je ocijenila da je nedovoljno povjerenje NVO sektora u iskrene namjere Vlade za saradnjom za sada opravdano.

"Ni najbolji zakoni, niti institucionalna rješenja ne mogu povratiti međusobno povjerenje i uspostaviti saradnju ukoliko znamo da je sloboda izražavanja ograničena", rekla je Novaković.

Ona je rekla da Vlada samo treba da primjenjuje ono što je u zakonima i da oni budu jednaki za sve.

"Zajednićki imenilac Vlade i NVO je javni interes. Kada je javni interes impertiv na dijalog sa civilnim društvom uvijek možete računati i onda kada su nam stavovi dijametralno suprotni", poručila je Novaković.

Ministar pravde, Zoran Pažin, rekao je da je jedan od atributa političkog sistema da Crna Gora ima veoma snažno civilno društvo sa dobro profilisanim i uticajnim organizacijama.

"To nije ni malo slučajno, već je posljedica činjenice da NVO imaju značajne kapacitete da se bave određenim društvenim pitanjima", naveo je Pažin.

Prema njegovim riječima, Vlada sa velikim uvažavanjem tretira organizacije civilnog društva.

"Svjesni smo da je jedna od uloga civilnog društva da kritikuje organe vlasti i to nije sporno. Ali ne iscrpljuje se uloga civilnog društva u kritici javne vlasti niti je društvena zbilja u Crnoj Gori takva da postoje samo teme koje polarizuju crnogorsko društvo", naveo je Pažin.

On je uvjeren da postoji široko polje zajedničkih vrijednosti na kojima je moguće sarađivati i pozvao organizacije civilnog društva da sarađuju.

"Nije dobro da se bavimo samo onim što je bilo, radije bih da se okrenemo onome što je polje potencijalne saradnje", rekao je Pažin.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, smatra da i NVO i Vlada treba da naprave korak naprijed i da se preispitaju kako su se do sada ponašali i da li to treba promijeniti.

Kako je rekao, ne treba tehnički dogovor, vec politički riješiti.

"Nama trebaju pricipi saradnje koje ćemo poštovati. Na kojim to principima sarađujemo i šta dobijamo od toga", kazao je Koprivica.

Milenko Vojičić iz UMHCG je rekao da treba ozbilkjno sagledati ono što se do danas dešavalo.

»Lakše je preko Brisela doći do Vlade kako bi im postavili pitanje«, rekao je Vojičić.

Jovana Marović iz Politikon mreže je rekla da NVO sektor igra u crnogorskom timu.

"Nosimo crnogorski dres, ali Vlada to ne vidi", navela je Marović i sugerisala da Savjet za vladavinu prava ne treba da bude političko tijelo i da treba da bude dozvoljeno prisustvo članovima radnih grupa.

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa smatra da su sastanci radnih grupa besmisleni i da je rasprvaljanje na krajnje tehničkom nivou gubljenje vremena.

"Kad smo u pravu, nemamo većinsku podršku u radnoj grupi pa je i jedini način da zahtjeve iznesemo u medijima i izrazimo nezadovoljstvo zbog neispunjenja tih zahtjeva", zaključila je Bajramspahić.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, rekao je da sa NVO imaju dnevnu komunikaciju, koja nije firmalna nego suštinska i do kraja fleksibilna.