[ Izvor: Mina, Objavila: M.M.Lj. ]

ORAV PORUČIO

"EU će stati na kraj kulturi ćutanja na nasilje"

U Crnoj Gori Gori skoro jedna od pet žena iskusila je fizičko i/ili seksualno partnersko ili nepartnersko nasilje nakon 15. godine, a glavne prepreke za prijavljivanje su sramota, strah i nepovjerenje u službe, pokazala je OEBS-ova studija o nasilju nad ženama.

Prema izvještaju koji je na Odboru za ravnopravnost predstavila Serani Siegel iz OEBS-a, 15 odsto žena iskusile su jedan ili više oblika nasilja od bivšeg partnera, u poređenju sa 12 odsto od aktuelnog partnera, dok je devet odsto njih to doživjelo od nekog drugog.

„Više od jedne od 20 žena kaže da je doživjela proganjanje, nakon 15 godine, a tri od deset žena doživjele su seksualno uznemiravanje“, navodi se u OEBS - ovoj studiji o nasilju nad ženama u Crnoj Gori.

Procenat žena koje su doživjele proganjanje niži je nego u zemljama EU, gdje ih je u prosjeku 18 odsto.

„Društvene norme podstiču žene da prihvate kontrolno ponašanje muškaraca i predlažu da muškarci imaju pravo da znaju gdje se žena nalazi“, dodaje se u studiji.

Kako se navodi, najčešći oblici proganjanja su uvredljivi, prijeteći pozivi ili poruke.

Siegel je kazala da je fizičko nasilje od intimnog partnera doživjelo 17 odsto žena, seksualno nasilje tri odsto, a psihičko 43 odsto.
Kako je saopšteno, trećina anketiranih žena smatra da je Crna Gora društvo u kome se prioritet daje dječacima i muškarcima, u kući i na poslu.

Prema OEBS-ovom izvještaju, četvrtina anketiranih smatra da je nasilje nad ženama često isprovocirala sama žrtva, ali takvi stavovi polako se mijenjaju.

„Mnoge žene u Crnoj Gori vjeruju da je nasilje u porodici privatna stvar. Istraživanje je pokazalo da je normalno da žene imaju seks sa svojim partnerima čak i kada to ne žele. Ta uvjerenja doprinose okruženju u kojem se toleriše nasilje nad ženama“, navodi se u studiji.
Siegel je kazala da u Crnoj Gori, većina žena ne prijavljuje nasilje policiji ili drugim institucijama, a sramota, strah od počinioca i nepovjerenje u institucije među najčešćim su preprekama za prijavljivanje.

Prema njenim riječima postoji solidan pravni okvir, ali ga treba ažurirati i u potpunosti implementirati.

Istraživanje je pokazalo da Crna Gora ima dobre zakone i politike, ali se one ne primjenjuju na adekvatan način i da se većina slučajeva nasilja u porodici tretira kao prekršaj, a zatvorske kazne su rijetke.

Istraživanje o nasilju nad ženama rađeno je na reprezentativnom uzorku od 1227 žena od 18 do 74 godina.

Glavne preporuke studije su da je potrebno pratiti sprovođenje zakona i njihovo usklađivanje sa Istanbulskom konvencijom, kao i jačanje integrisanog multisektorskog odgovor na nasilje nad ženama.

Govoreći o neophodnim informacijama, savjetima ili podršci nakon slučajeva nasilja, ispitane žene najčešće su navodile da im je potreban neko ko bi im pružio moralnu podršku i to važi jednako i u Crnoj Gori i u EU.

U slučaju da dožive nasilje, 12 odsto žena veoma je dobro informisano o tome šta treba da radi, 29 odsto je dobro informisano, a donekle 30 odsto.

Na pitanje da li znaju šta da preduzmu u slučaju da dožive nasilje, sedam odsto žena je odgovorilo da uopšte ne znaju šta treba da rade.

Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije naglasila je da su crnogorske vlasti već preduzele mnogo aktivnosti u cilju rješavanja tog problema.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav istakao je da EU poziva na nultu toleranciju prema počiniocima nasilja, kao i na ohrabrivanje žrtava da prijavljuju nasilje.

„EU je odlučna da stane na kraj kulturi ćutanja“, naglasio je on.

Orav je dodao da je široko rasprostranjena percepcija da je nasilje u porodici lična, odnosno privatna stvar.