- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
26. 06. 2019. 16:08 >> 16:07
PODACI IZJ
U Crnoj Gori najčešće korišćena droga heroin
U Crnoj Gori je najčešće korišćenja droga heroin, a prema posljednim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) u potražnji za tretmanom bilo je oko 1,3 hiljade zavisnika, kazala je psiholog u IJZ-u Tatijana Đurišić.
Ona je povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv droga kazala da se u Institutu od 2013. godine vodi Registar narkomanije u kojem su podaci iz bolničkih i vanbolničkih službi koje pripadaju javnom sistemu, a to su, domovi zdravlja, Odjeljenje za psihijatriju opšte bolnice Nikšić, Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota i Klinika za psihijatriju Kliničkog centra.
"Prema podacima iz Registra narkomanije za 2017. godinu u potražnji za tretmanom bilo je ukupno 1.174 muškaraca i 132 žene, a najčešće korišćena droga je heroin, zbog koje se na tretman javilo 878 muškraca i 87 žena", kazala je Đurišić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, prosječan uzrast prve upotrebe droge bio je 22 godine za muškarce i 19 godina za žene, pri čemu se starosna granica novih registrovanih korisnika posljednih godina pomjera ka starijem uzrastu.
"Prosječan uzrast početka tretmana za muškarce bio je 35 godina, a 29 za žene, dok se od navedenog broja u 2017. godini prvi put za tretman javilo 48 muškaraca i pet žena", rekla je Đurišić.
Uzrast prve upotrebe droge, kako je kazala, kod muškaraca bio je 23, a kod žena 29 godina.
"Godišnji broj novih korisnika prema podacima iz Registra, koji iskazuju potražnju za tretmanom je u padu, ali ukupan broj osoba koje traže tretman usljed upotrebe droga je nešto veći u posljednjih godinu dana što međutim nužno ne znači da je došlo do jednostavnog povećanja broja zavisnika", navela je Đurišić.
Proširivanje supstitucionog programa najsavremenijim preparatima bupreorfina koji je o trošku države uveden 2017. godine, prema njenim riječima, rezultiralo je porastom broja registrovanih korisnika droga koji su se javili u javnozdravstvene ustanove zbog te savremenije terapije.
"Zavisnost o drogama je hronična recidivirajuća bolest sa teškom kliničkom slikom i nepredvidivim posljedicama, tako da je sigurno da postoji i mjesto i potreba za unaprijeđenjem kvaliteta i proširenjem opsega pružanja usluga postojećih servisa, tako i za uspostavljanjem novih", rekla je Đurišić.
Ona je naglasila značaj i ulogu vaninstitucionalnih elemenata društva, a posebno porodice i zajednice čije su uloge nezamjenjive u primarnoj prevenciji, liječenju i sprečavanju recidiva.
"Za proces liječenja i izlječenja od bolesti zavisnosti osnovni preduslov je autentična motivacija za liječenje, što znači da osoba treba da želi da se oporavi zbog sebe same, a ne zbog nekih drugih motiva kao na primjer zbog porodice, partnera, da bi se sačuvao posao i slično", pojasnila je Đurišić.
Prema njenim riječima, osobi koja boluje od bolesti zavisnosti neophodno je pomoći i motivisati je da sama osjeti da mora sebi pomoći, jer se tek tada može kvalitetno oporaviti.
"Proces oporavka je dug i zahtijeva da zavisnik uz ličnu motivaciju i dobar i realan uvid u svoje stanje ima nedvosmislenu podršku porodice, partnera, bliskih prijatelja, što znači da uz pravu motivaciju, čvrstu odluku i podršku najznačajnijih ljudi u okruženju zavisnika liječenje je svakako moguće", poručila je Đurišić.
Коментари0
Остави коментар