[ Objavila B.B. ]

NA FILOLOŠKOM MAKSIMALNA KVOTA ZA UPIS

Najviše interesovanja za engleski i njemački jezik

Na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore ove godine je za upis predložena maksimalna kvota koju dozvoljava licenca. Prodekan za nastavu Zdravko Babić kaže da je najveći broj mjesta predviđen za Studijski program (SP) Engleski jezik i književnost, 80, a potom Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, 55.

Na studijskim programima Srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Ruski jezik i književnost, Italijanski jezik i književnost i Francuski jezik i književnost, po 45, a na SP – Njemački jezik i književnost može se upisati 40 studenata. U pitanju su samo osnovne studije, a upisivaće studente i na specijalističke, magistarske i doktorske studije.

Tradicionalno, kako kaže Babić, interesovanje je najveće za Engleski jezik i književnost, što i ne čudi, ali veliko interesovanje vlada i za njemački, kao jezik jake ekonomije i velike germanske kulture.

"Jezici iz romanske grupe, italijanski i francuski, imaju svoju sigurnu ciljnu grupu; italijanski i zbog teritorijalne blizine sa Italijom, mediteranskih, ali i ekonomskih veza, a francuski i kao jezik diplomatije, uz ostale njegove atribute. Ruski jezik, zbog tradicionalnih veza sa Rusijom i bliskosti slovenskih kultura, činjenice da je veliki broj Rusa zasnovao novi dom i razvio posao u Crnoj Gori, kao i zbog ljubavi prema velikanima ruske književnosti, ima siguran broj studenata, koji nije prevelik, ali dobra stvar je što većina nađe posao", pojašnjava Babić.

Prema njegovim riječima, domicilni jezici, crnogorski i srpski, u doba kada je definisanje nacionalnog identiteta veoma aktuelno, imaju novi značaj.

"Ne fokusiramo se toliko na masovnost studenata, koliko se trudimo da prepoznamo kritičnu masu iz koje ćemo proizvesti odlične profesionalce. Nažalost, promjenljivi geopolitički momenti diktiraju i politiku interesovanja prema jezicima, pa budući studenti, umjesto da se rukovode sopstvenim afinitetom, biraju nešto za što imaju manje talenta, misleći da će lakše doći do posla. To je pogrešna pozicija, jer najbolji uvijek nađu sebe u profesiji koja im se dopada", savjetuje Babić.

Za Filološki fakultet najbolje reference imaju gimnazijalci i najčešće oni i upisuju ponuđene studijske programe.

"Iskustvo je pokazalo da među srednjoškolcima iz stručnih škola uvijek ima poneko ko je 'zalutao' u takvu školu, i ko na Filološkom fakultetu ponovo pronađe svoja istinska interesovanja. Sve su nam češći slučajevi studenata koji kreću da uče jezik otpočetka. Oni obično, uz intenzivnu pomoć profesora, ulože više napora u prvom semestru, ali vrlo brzo uhvate ritam sa drugima, a dešava se da kasnije budu najbolji u grupi. Uz talenat i rad sve je moguće", navodi Babić.

Studenti ovog fakulteta imaju mnogo mogućnosti da u okviru ERASMUS +, CEEPUS i sličnih programa odu u druge zemlje, slušaju jezik izvornih govornika, predavanja na engleskom ili jeziku zemlje u kojoj se nalaze i da u druženju sa vršnjacima obogaćuju svoja znanja i vještine.

"Kako se granice i priroda profesija neprekidno pomjeraju, mogućnosti za zaposlenje su mnogobrojne, od onih direktno usmjerenih, kao što su nastavnički i prevodilački poziv, pa do cijele skale zanimanja u medijima, izdavačkim kućama, velikim korporacijama, gdje uvijek postoji potreba za portparolima i kopirajterima koji će na najbolji način kreirati njihov poslovni imidž i komunikaciju", zaključuje Babić.

Govoreći o metodama u nastavi na Filološkom fakultetu, Babić ističe, da se sve više primjenuje pristup nastavi sa većom interakcijom sa studentima. Na Fakultetu ima gostujućih predavača, koristi se digitalna tehnologija i sve drugo što može pospješiti proces učenja.

"Važna je i praktična nastava, zato vodimo studente u škole, biblioteke, izdavačke i medijske kuće, institucije koje su povezane sa našim profilom obrazovanja", kazao je Babić.