Žabljak
Pretežno oblačno
3.5 °C
Pljevlja
Oblačno
8.4 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
17.0 °C
Nikšić
Umjereno oblačno
11.6 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
17.6 °C
Bar
Malo oblačno
18.4 °C
Podgorica
Pretežno vedro
16.7 °C
Ulcinj
Pretežno vedro
15.5 °C
Kolašin
Oblačno
6.8 °C

Društvo

Objavila M.L.B. [ Mina ]

NIKOLIĆ PORUČIO 22. 06. 2019. 17:56   >>  18:00 0

NIKOLIĆ PORUČIO

Samoregulacija do uspostavljanja ravnoteže

Samoregulacija ne može riješiti sve izazove sa kojima se suočavaju mediji i novinari, ali je važan mehanizam za uspostavljanje ravnoteže između slobode govora i odgovornosti za kvalitet i kredibilitet javne riječi, smatra izvršna direktorica Instituta za medije (IMCG) Olivera Nikolić.

Prema njenim riječima, u državama u kojima postoje jedinstvena, funkcionalna samoreguatorna tijela, ona su se pokazala kao dobar način za jačanje i održanje kredibiliteta medija kod javnosti.

„Samoregulacija je način da nezavisni mediji prhivate svoj dio odgovornosti za poštovanje etičkih standarda i kvalitet javne rijeci“, kazala je Nikolić agenciji MINA.

Pokazalo se, kako je navela, da funkcionalna samoregulacija štiti uređivačku slobodu, pomaže da se uticaj države na medije svede na minimum, promoviše kvalitet medija i pokazuje njihovu odgovornost, a to je i način da čitaoci, gledaoci, slušaoci, korisnici ostvare kontakt sa medijima.

„Svjedoci smo koliko je u periodu društvenih kriza, neslaganja, važno da mediji ne pogoršavaju tenzije, već da podstaknu konstruktivnu društvenu debatu i dosljedno tragaju za istinom“, kazala je Nikolić.

Često se, međutim, dodala je Nikolić, u razdobljima društvenih kriza, otvorenih važnih društvenih pitanja oko kojih postiji visok stepen neslaganja, dešavaju kršenja profesionalnih standrada, a mediji postaju sredstvo za “potpirivanje” tenzija .

„U takvim situacijama, čini mi se da Crnoj Gori, nedostaje dijalog o profesionalnim standardima i pravovremena, kredibilna esnafska reakcija na eventualna kršenja standarda kroz jedinstveno, kredibilno tijelo koje bi imalo najvišu moguću reprezentativnost i samim tim širi kredibilitet“, navela je Nikolić.

To bi, smatra ona, na neki način doprinijelo kreiranju podnošljivijeg ambijente kako za medije, tako i za najširu javnost.

Nikolić je kazala da nema iluziju da samoregulacija može eliminisati konflikte u medijima i da će u potpunosti zadovoljiti javnost u pogledu onoga što mediji rade.

„Ali, ako je ona shvaćena kao posvećen napor medijskih profesionalaca da poštuju postavljene standarda, i da etičkom sankcijom osude svako drugačije ponašanje, onda njena društvena uloga može biti ljekovita“, pojasnila je Nikolić.

Ona je kazala da u Crnoj Gori nije uspostavljeno funkcionalno, jedinstveno samoregulatorno tijelo i za sada nema naznaka kada bi i da li bi jedno takvo tijelo moglo zaživjeti, dok u radu Medijskog samoregulatornog tijela (MSS) ne učestvuje nekoliko vodećih medija koji odbijaju da postanu njegovi članovi.

Razlozi za nepostojanje jedinstvenog, fukcionalnog samoregulatornog tijela su, smatra Nikolić, brojni, i to kompleksno pitanje zaslužuje debatu između urednika i vlasnika medija.

Pojedini mediji su, podsjetila je ona, uspostavili sopstvena tijela za samoregulaciju - ombudsmane.

„To je slučaj sa dnevnim listovima Dan i Vijesti, sa portalom i televizijom Vijesti, kao i sa nedjeljnikom Monitor. Uočljiv je, međutim, mali broj žalbi građana, pa je poseban izazov za samoregulatorna tijela kako da obezbijede da javnost zna da moze da se žali na kršenje etičkih standarda“, kazala je Nikolić.

Upitana da li smatra da je uopšte moguće formiranje jedinstvenog tijela, čije bi preporuke uvažavali svi mediji, ako se ima u vidu polarizovana medijska scena u Crnoj Gori, Nikolić je kazala da je to je pitanje za medij, njihove urednike i vlasnike.

„Kako sada stvari stoje, nema naznaka da li će i kada zaživjeti jedinstveno samoregularno tijelo u Crnoj Gori. Samoregulacija se zasniva na principu dobrovoljnosti i takvo organizovanje je izraz prepoznavanja njene svrhe i društvenog značaja“, rekla je Nikolić.

Ona je istakla da, ukoliko novinarstvo želi da ima značaj u društvu, ono mora da bude dio rješavanja problema, uz promovisanje etike i etičkih principa.

„Potrebni su nam javni savezi za odbranu etike, za izazove pred kojima se nalaze danas mediji, poput pritisaka političkih i koorporativnih centara moci“, dodala je Nikolić.

Ona smatra da nije dobar put da se preko zakona kontrolise sadržaj medija i novinarskih radova.

„Koliko god da su donijeti u dobroj namjeri, gdje se zakoni koriste za kontrolisanje novinarstva, to dodvodi do autocenzure i ograničavanja slobode izražavanja“, upozorila je Nikolić.

U postojećim okolnostima, smatra ona, značajno bi bilo jačati funkcionalnost, transparentnost i stručnost postojećih samoregulatornih tijela, podsticati saradnju među njima, raditi na promociji Kodeksa novinara i unapređenju profesinalnih standarda.

Na pitanje da li smatra da se crnogorski mediji dovoljno pridržavaju Kodeksa novinara, ona je rekla da, koliko je njoj poznato, nije rađeno obimnije istraživanje koje bi podrazumijevalo monitoring medija i dublju analizu sadražaja.

„Ipak, određene izazove po pitanju kršenja Kodeksa smo uočili, a ta zapažanja su rezltat serije mini istraživanja koje je IMCG sproveo zajedno sa Mirovnim institutom iz Ljubljani“, dodala je Nikolić.

Kako je navela, u poslednjih 18 mjeseci su analizirali kako se novinari i mediji u Crnoj Gori odnose prema govoru mržnje u izbornim kampanjama, pretpostavci nevinosti, zaštiti prava na privatnost, da li jasno označavaju reklamne i marketinške poruke i time taj sadržaj odvajaju od informativnog.

„Uočili smo da izazovi posebno postoje u narušavanju privatnosti, kao i kod poštovanja prava na pretpostavku nevinosti“, kazala je Nikolić.

Prema njenim riječima, istraživanja su pokazala da su mediji u Crnoj Gori skloni iznošenjem suvišnih detalja o zločinu i presuđivanjem osumnjičenom prije sudskog epiloga zadovoljiti ljudsku potrebu za znatiželjom.

Uočeno je, kako je navela, da u izvještavanju biraju između etičnosti i senzacionalizma, i da tabloidni pristup preovladava u naslovima i nadnaslovima, a slični izozovi postoje i kod poštovanja prava na privatnost.

Mini istraživanja su, kazala je Nikolić, ukazala na to da mediji u Crnoj Gori načelno imaju blagonakloniji odnos kada izvještavaju o privatnosti javnih ličnosti, nego kada pišu o javnosti nepoznatim osobama, iako Kodeks propisuje da je “pravo na privatnost obrnuto srazmjerno značaju javne funkcije koju pojedinac obavlja, ali je i u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko dostojanstvo.”

Nikolić je istakla da je kod poštovanja prava na privatnost dodatni senzibilitet neophodan posebno pri izvještavanju o ranjivim grupama.

Kako je navela, iako je bilo rasprostranjeno uvjerenje da se pravo na privatnost krši u tabloidnim medjima, a da ozbiljni mediji to uglavnom ne rade, istraživanja su pokazala da je evidentno približavanje jednih drugima, naročito u slučajevima izvještavanja o nasilju.

Zanimljivo je, smatra Nikolić, da je uprkos prisutnim izazovima po pitanju poštovanja prava na privatnost i pretpostavke nevinosti, samoregulatornim tijelima u Crnoj Gori u poslednje dvije godine stigao zanemarljivo mali broj žalbi.

Istraživanja su, dodala je ona, ukazala na potrebu dodatne edukacije novinara, izradu dodatnih priručnika za praćenje pojedinih oblasti, dopunu Kodeksa novinara, kao i na afirmaciju i promovisanje pozitivnih, konstruktivnih primjera etičkog novinarstva.

Nikolić je istakla da istraživanjem nijesu imali namjeru da ocjenjuju stanje etike u poštovanju Kodeksa, niti da presuđuju ko ga krši i tako obezbjeđuje više publike i konzumenata svojih sadržaja.

„Naša namjera je da otvorimo javnu debatu o izazovima u poštovanju Kodeksa, i da doprinesemo podizanju svijesti o značajnoj ulozi medija i o tome koliko novinari svojim etičkim izvještavanjem mogu doprinijeti odgovornom odnosu cijelog društva“, pojasnila je ona.

Upitana na kom je nivou samoregulacija u crnogorskim medijima, i da li može da obezbijedi etičko i objektivno izvještavanje, Nikolić je kazala da samoregulacija nije dovoljna, niti može da riješi sve izazove sa kojima se suočavaju mediji i novinari.

„Ali je važan mehanizam uspostavljanje ravnoteže između slobode govora i odgovornosti novinara i medija za kvalitet i kredibilitet javne riječi“, naglasila je Nikolić.

Kako je navela, za novinare i medije ona je moćno sredstvo jačanja povjerenja kod najšire publike.

„Država je ta koja kreira ambijent i uslove za slobodno funkcionisanje medija, ali, koliko god njene namjere bile dobre, ne treba joj dozvoliti da kroz zakone nameće etičke standarde novinarima, jer bi to moglo da vodi ka ograničenju medijskih sloboda“, zaključila je Nikolić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo