[ Izvor: PR Centar, Objavila: M.M.Lj. ]

ULJAREVIĆ OCIJENILA

"Ljudska prava očigledno nijesu prioritet"

Ljudska prava u Crnoj Gori nijesu prioritet donosilaca odluka, kultura ljudskih prava nije zaživjela što ima refleksiju i u efektivnom ostvarivanju tih prava, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

Ona je na, prezentaciji ključnih izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori – Barometar ljudskih prava, pojasnila da izvještaj daje prikaz stanja ljudskih prava za period 2017. i 2018. godine, i dio 2019.godine, i identifikuje ključne izazove u postizanju standarda.

Savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Ivana Mihajlović, ocijenila da se pravo na adekvatan životni standard najčešće krši u Crnoj Gori.

„Porazan je podatak iz prethodne godine, da se preko 23 odsto građana nalazi u riziku od siromaštva u Crnoj Gori, a više od deset odsto građana nalazi u riziku od socijalne isključenosti. Svaki četvrti građanin živi na liniji siromaštva koja se procjenjuje na 174 eura, dok je minimalna zarada, koju prima više od 50 hiljada ljudi 193 eura“, rekla je Mihajlović.

Predstavnica Udruženja paraplegičara Marina Đurović navela je da država, iako je ratifikovala ključne međunarodne dokumente koji se odnose na osobe sa invaliditetom (OSI), ne razumije u potpunosti, kako je ocijenila, obaveze u odnosu na konkretna prava propisana tim aktima.

“Najočigledniji primjer je postojanje instituta oduzimanja poslovne sposobnosti isključivo po osnovu invaliditeta, a što je suprotno garancijama Konvencije UN. Poslovna sposobnost se najčešće oduzima OSI zbog osiguravanja nekih drugih prava, najčešće iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite. Kada slučaj dođe do suda, sudije oduzimaju poslovnu sposobnost i bez prisustva te osobe”, pojasnila je Đurović.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha, podsjetio je da istraživanja civilnog sektora pokazuju da pripadnost romskoj nacionalnoj manjini u velikoj manjini, 50,8 odsto, rezultira negativnim tretmanom u društvu.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević, kazao je da ne postoje zakonska ograničenja za LGBTQ osobe u oblasti prava na participaciju u socijalnom, ekonomskom i političkom životu, ali da nedostaje, kako je ocijenio, samoinicijativno uključivanje te populacije.

Predstavnik NVO Centar za ženska prava Marko Jusić, u osvrtu na dječija prava poručio je da je neophodno da država definiše budžetske linije za djecu u nepovoljnim ili ugroženim situacijama, uključujući romsku, egipćansku i djecu sa smetnjama u razvoju.

Prema njegovim riječima, na kraju prethodne godine u  Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj usvojeno je samo jedno dijete, a u domu se krajem godine nalazilo 66 djece.

“Crna Gora je uložila napore u reformi sistema socijalne i dječje zaštite i promovisanju alternativne brige, što je rezultiralo padom broja djece koja žive u institucijama. Broj hraniteljskih porodica je u porastu, međutim, problem ostaje zvanično manji broj nesrodničkih hraniteljskih porodica u odnosu na srodničke, a takođe veoma mali broj djece sa smetnjama u razvoju su u hraniteljstvu”, kazao je Jusić.

Socijalna radnica u NVO Juventas Marija Milić, rekla je da se pojedine ustanove zdravstvene zaštite nalaze u veoma lošem stanju, koje, kako je istakla, onemogućava njihovo svakodnevno funkcionisanje.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dina Bajramspahić, navela je da je u oblasti ljudskih prava u sektoru bezbijednosti evidentiran monopol nad upotrebom sile i tajnost rada organa u tom sektoru.

Ona je ocijenila da policijski službenici nisu sankcionisani za krivična djela na adekvatan način, već da nerijetko upravo takvi napreduju u sistemu, a da nadležne institucije ne rade dovoljno kako bi se izgradila kultura odgovornosti i poštovanja ljudskih prava od strane organa.

Saradnica na programima u CGO-u Mira Popović kazala je da je obrazovanju notiran značajan broj izmijenjenih zakona, ali da mnoge boljke ostaju i dalje.

“ Jedan od najizraženijih problema u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, u smislu kršenja ljudskih prava, predstavlja način imenovanja direktora škola. Osim što je to svjesno normativno loše riješeno od strane Vlade jer se sve centralizuje u rukama ministra koji bira i razriješava direktore, u praksi se bilježe nikad brojnija diskreciona imenovanja”, navela je Popović.

Saradnica na programima u CGO Tamara Milaš kazala je da su do sada, u svim dosadašnjim procesuiranim ratnim slučajevima, donešene čeiri osuđujuće presude, ali da ni one nisu odražavale razmjeru počinjenih zločina.

Predsjednik Skupštine Media centra Duško Vuković, rekao je da u Crnoj Gori ne postoji suštinski medijski pluralizam.

Prezentacija ključnih izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori – Barometar ljudskih prava je završni događaj projekta “360 stepeni – Pun krug za ljudska prava” koji CGO realizuje u parnerstvu sa Kućom ljudskih parava iz  Zagreba i Atakom iz Podgoricom, finansiran od strane Evrospke unije, a Izvještaj je kofinansirala australijska ambasada.