[ Objavila: M.M.Lj. ]

DEBATA CGO

Neznanje i netolerancija vode u radikalizam

Neinformisanost o drugima i netolerancija vodi ka predrasudama i radikalnim stavovima koji su prepreka za ujedinjenje u našim različitostima, zaključeno je na trećoj javnoj debati “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Gimnaziji ,,25. maj’’ u Tuzima.

Rektor katoličkog duhovnog centra Sanctae Crusis,  Frano Dushaj naglasio je značaj usklađenosti duha i tijela, ali i harmoničnih odnosa među religijama.

 „Često ističem kako katolici, muslimani i pravoslavci žive zajedno, i to je fantastilno. Ali, ne mogu da čestitam Bajram, Božić ili Uskrs i da idem samo da jedem i pijem, ako ne idem da molim sa njima zajedno,” kazao je on.

On je ocijenio da je potrebno da se ljudi više vrate religiji, a posebno mladi.

 “Želio bih da se Vlada više bavi vraćanjem Boga u društvo, škole, bolnice, policiju i u svaku instituciju, jer Bog nedostaje. Samo onda možemo da sanjamo o boljem društvu, društvu koje vjeruje i poštuje druge i u kojem svaki pojedinac treba da se trudi da bude bolji i bude dobar primjer drugima,” zaključio je Dushaj.

Pomoćnik Reisa Islamske zajednice Omer Kajoshaj mišljenja je da „dijalog u funkciji prevencije radikalizma ne treba da bude samo želja ili program segmenata Vlade, već obaveza društva u cjelini.“

On je kazao da se ,,u Kuranu propovijeda da ’Bog voli nas i on zeli nama dobro’ što predstavlja nepobitnu konstataciju da vjera nije uzrok radikalizma niti ikad ima tu namjeru“.

Kajoshaj je napomenuo da tolerancija, kao jedna od  vrlina koja krasi stabilno drustvo, znači da nemamo pravo da namećemo drugima svoja uvjerenja.

Književnik Balša Brković apostrofirao je značaj ovakvih debata sa mladima, jer je njihov „najveći interes da žive u pristojnom društvu, a koncept pristojnog društva podrazumijeva nešto što demistifikuje i zaustavlja sve negativne procese koje znamo kao forme radikalizma i ekstremizma“, kazao je on.

Brković je podsjetio da mladi danas žive u periodu kada mediji jure za atrakcijama, kada nikoga ne zanima da li je informacija tačna već da li je atrakcija, a što ukupno degradira ljudsko znanje. Sam radikalizam je osvijetlio kroz nacionalizam„u kojem nacionalisti opsesivno mrze sadašnjost, a veličaju prošlost. Svi radikali, ekstremi bilo kojeg tipa, djeluju kao ljudi koji su greškom u sadašnjem vremenu, žive za budućnost inspirisani prošlošću i dođu kao opasna kopca između te dvije mistifikacije,”kazao je Brković.

On je istakao i da „religija nema negativne namjere u širenju radikalizma, već da kada dođe do izvitoperenja, zloupotrebe vjere, krivac nijesu sadržaji vjerskih knjiga, već ponovo neznanje odnosno krivi su ljudi“.

Fikret Lulunaj iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava mišljenja je naglasio značaj zaštite ljudskih i vjerskih prava, unaprijeđenja manjinskih grupa i očuvanja kulturnog identiteta.

„Očuvanje vjerske tolerancije na našem prostoru je jedan od osnovnih segmenata državnog integriteta i osnova svakog demokratskog društva. Naročito je važno obrazovanje u tom procesu “,zaključio je on.

Istoričar i suradnik CGO-a Miloš Vukanović takođe, je ukazao na štetne posljedice neznanja

. „Sve se kanališe kroz neznanje, neznanje je kao katalizator za ekstremno djelovanje. Neznanje je i jedna od prijetnji stabilnosti multikulturalnih društava“, ocijenio je on.

Javna debata je okupila oko 60 učesnika.  Naredne javne debate su planirane za Plav, Rožaje i Bijelo Polje. Ova predavanja se organizuju u okviru dva projekta Sigurna mrežai Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.