- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
03. 06. 2019.
14:20 >> 20:28
3
SAVJET ODLUČIO
Jovović predsjednica Osnovnog suda u Podgorici
Sutkinja Željka Jovović nova je predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, odlučeno je na današnjoj sjednici Sudskog savjeta.
Za predsjednika Privrednog suda Crne Gore reizabran je Blažo Jovanić, za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, za predsjednika Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović, Osnovnog suda u Plavu Hilmija Suljković i za predsjednika Osnovnog suda u Rožajama Zahit Camić.
“Sudski savjet je konstatovao da su se u postupku donošenja odluka o izboru predsjednika sudova u javnosti čula i mišljenja po kojima se u konkretnom slučaju radi o broju mandata koji je veći od zakonom propisanih dva mandata”, navodi se u izvještaju sa sjednice..
Savjet i ovom prilikom, kako je saopšteno, afirmiše princip da je dosljedna primjena načela zakonitosti osnova vladavine prava.
!Konkretno, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne sadrži bilo koju odredbu po kojoj bi se prilikom izbora predsjednika sudova uračunavali mandati na koji su oni birani, prije stupanja na snagu zakona .”
U prilog tome,kako je saopšteno, u državama regiona (Srbija, Hrvatska) zakonom je jasno definisan odnos prema prethodnim mandatima, što u Crnoj Gori nije učinjeno.
“ Iz takve činjenice proizilazi da se odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u pogledu mandata predsjednika sudova odnose samo na buduće izbore. To je bazični princip u tumačenju svih zakona, odnosno ne može se pretpostaviti volja zakonodavca, već ona mora biti izričito iskazana ako se želi odnositi na ranije pravne situacije”, objašnjeno je u izvještaju I dodaje:
“Da je to bila namjera zakonodavca ona bi bila i sadržana u tekstu zakona, kako je to istim povodom propisano u zakonima Srbije i Hrvatske . Iz tih razloga Sudski savjet se nije bavio motivima koji su opredijelili ovakvo zakonsko rješenje.”
Prigovori na eventualnu nedostatnost zakona mogu jedino da idu na adresu onih koji su predlagali i usvajali zakon.
“Pozivanje na principe sadržane u međunarodnim dokumentima i ustavnosudskoj praksi ne može nadomjestiti nepostojanje odredbi kojima se definiše konkretna pravna situacija”, navodi se u izvještaju.
Savjet je, kako tvrde, ovom prilikom, kao i u svim slučajevima izbora sudija, dosljedno primijenio zakonske odredbe, a oni koji imaju pravo da osporavaju njegove odluke mogu to učiniti u odgovarajućem postupku.
“Podsjećamo da u prethodnih skoro pet godina mandata Sudskog savjeta, nijedna njegova odluka o izboru sudija na koju je uložena žalba, nije ukinuta!, navodi se u saopštenju I dodaje:
“ Ovakav stav i praksa u radu Sudskog savjeta na bilo koji način ne znači osporavanje bilo kom subjektu da vodi raspravu o primjerenosti zakonskih rješenja koja se odnose na rad ovog organa i njegovo postupanje. Naprotiv, vjerujemo da je dijalog zajednički interes svih koji su uključeni u proces funkcionisanja sudske vlasti, a posebno građana i punog ostvarivanja njihovih prava i sloboda.“
Коментари3
Остави коментар