Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Mina, Objavila: J.B.Č. ]

01. 06. 2019. 17:39 >> 17:39

DE PEDRO

Dezinformacije problem društva

Male države, kao što su zemlje Zapadnog Balkana, u prednosti su kada je u pitanju mogućnost jačanja kapaciteta otpornosti na dezinformacije, ocijenio je viši saradnik Instituta za državništvo Nikolas de Pedro.

On je, na panelu "Doba dezinformisanja: Razvijanje otpornosti i život u lažima", kazao da mediji i društvene mreže kreiraju novi "medijski ekosistem".

"Dezinformacije utiču na sva društva, ne radi se samo o problemu dvije ili tri medijske kuće. Neke zemlje, poput Rusije, znaju kako da koriste medijski ekosistem koji sada postoji", naveo je Pedro.

On je naglasio da je potrebno napraviti solidnu strategiju o tome kako se boriti sa dezinformacijama.

"Mislim da ne razumijemo u potpunosti problem. U budućnosti nedostajaće nam narativ koji će inspirisati nas na Zapadu", naveo je Pedro na posljednjem panelu devetog To Be Secure Foruma, koji je održan u Budvi.

On smatra da bi fokus trebalo više pomjeriti sa ljudi na okruženje.

"Male države su u prednosti kada je u pitanju mogućnost jačanja kapaciteta otpornosti na dezinformacije", kazao je Pedro.

Kako je dodao, promijenilo se okruženje i filteri, prije su postojali samo tradicionalni mediji, a sada i društvene mreže.

Pedro smatra da još ne postoji rješenje za ekonomsku osjetljivost tradicionalnih medija.

"Moramo imati na umu da je informacija u poslednjih 25 godina u središtu naših života, tu su danas i društvene mreže", dodao je on.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan NATO odjeljenja za javnu diplomatiju Robert Pščel kazao je da su dezinformacije koje proizvode različiti akteri često povezane i da je svijest o tome tek nastala.

On smatra da je dobar istraživački novinar rijetka vrsta u ovom dijelu svijeta.

Kako je naveo Pščel, neki od ključnih principa u svijetu medija su transparentnost i ravnopravni uslovi za sve.

"Dezinformacije neće otići same od sebe, treba da proaktivno reagujemo", poručio je on.

Zamjenik direktora Evropskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji Arnis Šnore kazao je da mediji treba da poštuju propise i da odgovaraju ukoliko objave laži.

U širenju propagande i manipulacijama, kako je naveo, dezinformacije su samo jedno sredstvo, i potrebno je šire posmatrati stvari.

Programski direktor u Global Focus Centru iz Rumunije Rufin Zamfir naveo je da su dezinformacije samo vrh ledenog brijega, i da je to "ono što ga noću drži budnim".

Dezinformacije i propaganda, smatra on, najvidljiviji su dio osjetljivih tačaka u društvima.

"Nivo izvještavanja medija, na primjer u Srbiji, nije proizvod djelanja Rusije na primjer, tu se više radi o tome šta vlada Srbije ne reguliše kako treba", dodao je Zamfir.

On je naveo da ljudi često vjeruju u laži jer popunjavaju rupe i informacione jazove za koje žele da budu popunjeni.

"Dio problema ne kreira se samo dezinformativnim kampanjama, već i preko pogrešnih, lažnih informacija. Tu spada onaj momenat kritičkog razmišljanja, koje treba da bude promovisano kroz programe medijske pismenosti", naglasio je Zamfir.

Govoreći o studiji koja se odnosila na ranjivost regiona Zapadnog Balkana na subverziju, on je kazao da je otpornost društava na Zapadnom Balkanu ispod praga za podložnost subverziji.

"Na političkom nivou, u tih šest država, pokazalo se da su sve te zemlje ispod kriznog praga. To možda nije iznenađenje", istakao je Zamfir.

Projekt koordinator Fonda za otvoreno društvo u Bratislavi Tomaš Krišakdez kazao je da se dezinformacije proizvode 24 sata dnevno.

On je naveo da je problematičan obim dezinformacija, ogromna većina informacija je lažna, remeti ljudima viđenje stvarnosti.

"Većina ljudi koja je pogođena tim dezinformacijama obično kaže "neće se to meni desiti, ja sam previše inteligentan", dodao je Krišakdez.

On je naveo da bi, kada je u pitanju borba protiv lažnih vijesti, društvene platforme trebalo da ulažu u bolje sisteme praćenje i za rano reagovanje.

Krišakdez smatra da je u borbi protiv dezinformacija suštinska važna međunarodna saradnja, jer svaki region ima problema sa tim.

"Akteri koji kreiraju dezinformacije mogu da sarađuju. Zaista treba da započnemo isti nivo saradnje i moramo biti u stanju da proizvedemo naš zapadni narativ", zaključio je on.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније