- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
27. 05. 2019.
17:46 >> 17:49
CGO OCJENJUJE
"REKOM nije paralelni sud"
Utvrđivanje činjenica o žrtvama ratnih zločina treba da bude prioritet, kako bi naslijeđe prošlosti bilo prevaziđeno, a pomirenje i dobrosusjedski odnosi promovisani.
Kako je saopšteno iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM) ne predstavlja dupliranje rada sudova, niti paralelni sud.
„Usredsređujući se na činjenice i žrtve, REKOM bi se pokazao kao neophodno sredstvo za dopunu sudskih odluka i za približavanje suprotnih stavova u vezi sa istim događajima“, kaže se u saopštenju.
REKOM je koncipiran kao regionalno međudržavno tijelo čije članove imenuju vlasti i predstavnici civilnog društva.
Nacrt njegovog Statuta rezultat je širokog konsenzusa među liderima zapadnog Balkana 2014. godine.
Kako se navodi, političke promjene u nekoliko zemalja nakon toga usporile su realizaciju te inicijative.
„Stoga je važno vratiti joj se uz novi zamajac na samitu u Poznanju u julu ove godine“, dodaje se u saopštenju.
Do sada su se Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora složile da je podrže.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska još nijesu zauzele zvanični stav.
„Nadamo se da će i ove zemlje potpisati Deklaraciju o REKOM-u, u ime žrtava i u skladu sa nastojanjem da se prevaziđe naslijeđe prošlosti, promovisanjem pomirenja i dobrosusjedskih odnosa“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, svi lideri zapadnog Balkana trebalo bi da teže pomirenju svim mogućim sredstvima, kao što su suđenja, mehanizmi za kazivanje činjenica, zajedničke komemoracije, školski udžbenici, a u skladu sa brojnim deklaracijama potpisanim tokom prethodnih godina, kao i u kontekstu zaključaka Savjeta Evropske unije 2015. za podršku tranzicionoj pravdi.
„Utvrđivanje činjenica o žrtvama treba da bude prioritet, kako bismo im vratili lično dostojanstvo i spriječili da prošlost remeti sadašnjost i ograničava budućnost“, dodaje se u saopštenju.
U Strategiji proširenja 2018. godine, EU je dobrosusjedske odnose i pomirenje postavila visoko na ljestvici prioriteta.
„Podrška koju su u tom smislu pružili lideri zapadnog Balkana na samitu u Sofiji, 17. maja prošle godine, i zajedničke izjave o nestalim osobama i ratnim zločinima, na samitu u Londonu, 10. jula prošle godine, razlozi su za nadu da će snažna podrška pomirenju, kroz Inicijativu za REKOM, biti dogovorena na samitu u Poznanju, 4. i 5. jula ove godine", zaključuje se u saopštenju.
Коментари0
Остави коментар