SVE VIŠE PRIJAVA

O seksualnom nasilju malo se priča

Precizna evidencija o tome koliko je seksualno nasilje prisutno u Crnoj Gori ne postoji. Ipak kada od institucija dobijete podatke sa kojima raspolažu, dobijete i sliku stanja u društvu koja je upozoravajuća.

Statistika Višeg suda kaže da su posljednjih pet godina pravosnažno okončali tri postupka zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom.

Kako su nam kazali u jednom postupku optuženi je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od sedam godina. U drugom postupku optuženi je pravosnažno osuđen na godinu zatvora, a u trećem na četiri godin i šest mjeseci.

Takođe, tokom 2017. godine, pred Višim sudom je vođeno sedam postupaka zbog krivičnog djela silovanje.

Dva predmeta su pravosnažno okončana osuđujućim presudama od devet i po i od šest i po godina zatvora.

U jednom slučaju osumnjičeni je pravosnažno oslobođen. U jednom predmetu optužnica je vraćena na dopunu istrage, u jednom predmetu presuda je ukinuta, a jedan predmet je u radu.

“U konačnom, tokom 2018. godine, pred Višim sudom pokrenuta su četiri postupka zbog krivičnog djela silovanje. Dva predmeta su u radu, dva predmeta su pravosnažno okončana osuđujućom presudom”, saopšteno je iz Višeg suda.

Nasilje u porodici kao i seksualno, već neko vrijeme se može prijaviti pozivom na 122. U 2018. registrovano je 2.326 poziva.

Bilježe povećan broj prijava za oko 20 odsto. No to ne znači da sada postoji više slučajeva nasilja nego što je bilo ranije već da žrtve nasilja imaju više povjerenja u policiju pa se zato odlučuju da nasilje prijave.

“U 2018. godini izvršeno je 266 krivičnih djela nasilje u porodici. Za navedena djela službenici policije su nadležnim tužilaštvima podijelili 304 krivične prijave. Osumnjičeno je ukupno 310 osoba, od čega je 281 muškarac i (od čega šest maloljetnika), a 29 žena (od kojih je jedna maloljetna)”, saopšteno je iz Uprave policije.

Ipak mnoga krivična djela protiv polne slobode, od nedozvoljenih polnih radnji do dječije pornografije, teško je otkriti.

Iz NVO SOS Nikšić podsjećaju da mnoga ostaju pod velom tajne u crnogorskom, još uvijek patrijalhalnom društvu. Naime zbog sramote i straha od osude o njima se i ne govori.

Kako bi pristup rješavanju ovih problema, koji prvenstveno pogađaju žene i djecu, bio sveobuhvatniji, Uprava policije je formirala Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici čiji su članovi pripadnici Uprave policije i drugih nadležnih organa i predstavnici NVO sektora. Ipak odgovor mora biti snažniji.

Psiholozi podsjećaju da od najranije dobi djecu treba učiti ne samo da poštuju starije, da peru ruke i zube, već i kako da sačuvaju svoje tijelo.

Dobri savjeti kažu da djecu ne treba izolovati, već sa njima razgovarati.

Treba ih naučiti da se neki djelovi tijela zovu privatni i da ih mogu vidjeti samo roditelji. Mlade treba naučiti da ne trpe i da ne ćute, ako se nađu u situaciji da su seksualno zlostavljani. No i starijima isto to treba objasniti.

U konačnom svi treba da se zapitamo šta bi mogli uraditi, a nijesmo kako bi pomogli žrtvama seksualnog nasilja.

Prijatelji su ti koji u startu treba da ohrabre žrtve nasilja, koje su im se povjerile.

Žrtva treba da se osjeti osnaženom, a ne bespomoćnom. Istovremeno možete da joj pružite predloge kako da pronađe dobrog porodičnog savjetnika, psihologa ili NVO koja pruža pomoć.

Ne zaboravite - anonimnost žrtve se podrazumijeva.

Svaki dan, svaki sat pruža vam priliku da donesete odluku – bilo bi lijepo kada bi se poslije čitanja ovog tesksta desio taj trenutak.

Tatjana Debeljević, TVCG