Objavio: F.R. [ PR Centar ]

IZ CDT-A SAOPŠTILI

Gotovo nema onlajn medija koji nije objavio manipulaciju

U crnogorskim medijima prisutne su različite vrste medijskih manipulacija kada je u pitanju izvještavanje o međunarodnoj politici, odbrani i bezbjednosti, a u poslednjih šest mjeseci, gotovo da nema onlajn medija, koji nije objavio makar jednu medijsku manipulaciju iz oblasti spoljne politike, saopšteno je na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) na kojoj su predstavljeni zaključci analize medijskih objava, koju je u posljednjih šest mjeseci uradio tim sajta raskrinkavanje.me.

Predstavnica CDT-a Milica Bogdanović kazala je da je analiza pokazala da su medijske manipulacije iz oblasti spoljne politike mahom prisutne u onlajn medijima, a rjeđe u štampanim i elektronskim.

Ona je podsjetila da je CDT krajem 2018. pokrenuo sajt Raskrinkavanje.me kako bi, kako je navela, građanima na konkretnim primjerima pokazali da moraju pažljivo da konzumiraju medijski sadržaj i da prave razliku između profesionalnog i tabloidnog izvještavanja.

„Za šest mjeseci rada, naš tim je analizirao najmanje 500 članaka iz oko 200 domaćih i regionalnih medija. U ovoj početnoj fazi, pratili smo objave iz međunarodne politike, odbrane i bezbjednosti, jer su to teme koje su u fokusu rada CDT-a kroz Info centar o evroatlantskim integracijama. U nekoliko slučajeva pratili smo i objave iz regionalnih medija koji su veoma čitani u Crnoj Gori“, kazala je Bogdanović.

Ona je pojasnila da su metode koje su koristili za ocjenjivanje medijskih objava metode koje novinari koriste prilikom istraživanja i izvještanja.

„Tražili smo izvore sumnjivih objava, slali pitanja institucija ili pojedincima i tako utvrđivali tačnost“, precizirala je Bogdanović.

Prema njenim riječima, u javnosti se često kao sinonim za medijsku manipulaciju pogrešno koristi riječi “lažna vijest” ili “spin“, navodeći da postoji makar deset vrsta medijskih manipulacija koje su različite po načinu plasiranja i efektima.

Ona je kazala da su razlozi za objavu ovih manipulacija u crnogorskim i regionalnim medijima brojni, navodeći da je generalni utisak da jedna grupa medija svjesno objavljuje medijske manipulacije iz ideoloških razloga i iz potrebe da zastupa određeni sistem vrijednosti.

Ona je ukazala da, bez obzira koji su motivi medija za objavljivanje neprofesionalnog sadržaja, takvo izvještavanje dovodi do povećanja tenzija i netrpeljivosti između različitih etničkih grupa, „da urušava građanske vrijednosti i koncept društva koje počiva na informisanim građanima koji mogu samostalno da razmišljaju i odlučuju“.

„Izostaje odgovor institucija na ove opasne tendencije koje su vidljive u crnogorskom društvu. To nam potvrđuje ne samo odsustvo inicijative da se kreiraju politike za borbu protiv medijskih manipulacija, nego i često ignorisanje naših upita za informacije koje bi nam pomogle u ocjenjivanju tekstova sumnjivog sadržaja“, rekla je Bogdanović.

Ona je kazala da je svaka četvrta medijska manipulacija dezinformacija, što znači da, kako je navela, mediji nerijetko objavljuju tekstove ili naslove koji su miks činjenica i netačnog ili poluistinog sadržaja.