OSVRT NA ISTRAŽIVANJE

"Mladi moraju dobiti veću pažnju"

Mladi suštinski nijesu u fokusu donosilaca odluka, a to svoj izraz ima i izvjesnom osjećaju otuđenosti mladih od političkog i društvenog angažamana, kao i u rastućem trendu želje mladih da napuste Crnu Goru, zaključeno je konferenciji "Šta politika i društvo mogu da urade za mlade u Crnoj Gori?" koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Fridrih Ebert.

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević, u osvrtu na istraživanje, ukazala je na zabrinjavajući broj mladih koji u Crnoj Gori sve manje vide ličnu i profesionalnu perspektivu.

„Među deset država obuhvaćenim ovih istraživanjem, Crna Gora i Albanija su vodeće po potencijalu za odliv mozgova. Stabilizuje se preko 50% mladih koji žele da emigriraju iz Crne Gore u uvjerenju da ih u nekoj drugoj državi čeka bolja budućnost, a nije mali broj ni onih koji razmišljaju o tome”, pojasnila je Uljarević.

Ona je naglasila da su “među mladima koji žele da odu iz Crne Gore dominantni oni sa najvišim nivoom obrazovanja, što je podatak koji pali crveni alarm za državu strukture Crne Gore”. Takav je odnos vezala sa percepcijom društva u kojem žive.

“Mladi u Crnoj Gori smatraju da je znanje mnogo manje važno prilikom zapošljavanja od relacija sa moćnicima, ličnih veza i partijske pripadnosti. Čak i sreću cijene važnijom od obrazovanja prilikom zapošljavanja. Ovo sve opominje na potrebu preduzimanja hitnih i sadržajnih akcija kako bi se situacija unaprijedila”, zaključila je Uljarević.

Direktor Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert Max Brändle kazao je da mladi ljudi imaju pravilna razmišjanja kada je riječ o demokratiji i evropskim vrijednostima, ali i naklonost prema jakom vođstvu i autoritarnosti, što možemo zapaziti i u drugim državama koje je studija pokrila i što izaziva zabrinutost.

"Umjesto borbe protiv korupcije koju i sami percipiraju, mladi bi se radije prilagodili pravilima igre ili napustili državu što je uznemirujući podatak. Stoga su potrebni sveobuhvatni napori u pravcu demokratizacije i jačanja aktivizma mladih na svim nivoima– građansko obrazovanje u školama, programi za mlade kroz organizacije civilnog društva, sindikate, partije, studentske organizacije. Ovo bi doprinijelo i aktivaciji potencijala mladih i oblikovalo njihov vrijednosni sistem", naveo je Brändle.

On je, takođe, ocijenio da su „interesi i zahtjevi mladih zanemareni, dok nezaposljenost mladih i dalje dominira, omladinske politike nijesu dovoljno funkcionalne, a mladi nijesu ni političkim partijama primarna ciljna grupa tokom izbornih kampanja.“

Brändle je zaključio da „institucije i politički akteri moraju dati mnogo više prostora u svojim zvaničnim agendama mladima“.

Direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih Vlade Crne Gore Nenad Koprivica, komentarišući nalaze istraživanja i mogućonosti odgovora na njih, apostrofirao je aktivnosti Ministarstva u domenu rada sa mladih.

"Naglasio bih i značaj novog Zakona o mladima, koji je usvojen u aprilu, a što govori o kontinuiranim naporima Vlade da unaprijedi položaj mladih. Proces je bio inkluzivan i svi zainteresovani su mogli dati komentare. Takođe, otvorili smo prvi Omladinski centar u Podgorici, u kojem se godišnje održi preko 2000 aktivnosti. Naša intencija je da u narednom periodu u svim opštinama imamo omladinske klubove i centre, a kroz novi zakon smo institucionalizovali omladinske servise. Od 2017.godine imamo kontinuirane konkurse za podršku omladinskim projektima. Tako smo 2017. podržali 37 projekata za mlade sa 170,000 eura a u 2018. smo to uvećali na 86 projekata koji su podržani sa preko pola miliona eura. Vrlo aktivno podržavamo i RYCO, a jedina smo država u kojoj se evropska omladinska kartica dijeli besplatno i do sada je podijeljeno blizu 3.000 tih kartica", kazao je Koprivica.

Istraživanje: Preko 50% mladih ima želju da emigrira

Kako navode, najveći procenat mladih ljudi (67,6%) radi u privatnom sektoru, iako su njihove preferencije većinski za zapošljavanje u državnoj službi, a što negdje predstavlja i relikt prethodnog sistema i percipiraniog stava da je državni posao najsigurnija opcija zapošljavanja.

"Po mišljenju mladih, obrazovanje ili radno iskustvo stečeno u inostranstvu se nalaze na dnu ljestvice faktora od uticaja za nalaženje posla, dok su odlučujući faktori poput ličnih veza, partijske pripadnosti, sreće itd", navode u saopštenju.

Dalje navode da veoma snažnu, snažnu ili umjerenu želju da emigrira iz Crne Gore izražava 50.7% i to onih najobrazovanijih, dok 49.3% njih odlučno ili nešto umjerenije ne želi da ode.

"Motivi želje za emigriranjem su pretežno ekonomske prirode, ali i u boljim mogućnostima obrazovanja", ističu u saopštenju.

Kad je riječ o politici, ističu da istraživanje pokazuje da su mladi nešto više zainteresovani za lokalnu i regionalnu politiku, ali kako se politička dešavanja udaljavaju sa nacionalnog nivoa, tako se i inače malo interesovanje smanjuje.

"Uprkos nezainteresovanosti i lošem znanju o politici, izlaznost mladih na izborima je relativno dobra, kao i u ostalim zemljama regiona (63,4% je saopštilo da je izašlo na posljednje parlamentarne izbore). Što se tiče percepcije prioriteta kojima bi se država morala baviti - čak 89,1% ispitanikasmatra da je to smanjenje nezaposlenosti", dodaju u saopštenju.

U dijelu povjerenja mladih u institucije, dalje navode, mladi najviše vjeruju crkvi, a zatim vojsci i policiji dok najmanje povjerenja imaju u političke partije, sindikate, medije, Skupštinu i Vladu.

"Etničke distance su naglašene- trećina mladih se ne bi družila sa romskom populacijom, a gotovo je isti broj onih koji nijesu otvoreni prema ideji druženja sa pripadnikom albanske etničke grupe. Na pitanje odnosa braka sa nekim pripadnicima pomenutih etničkih grupa, distanca „eksplodira“ u odnosu na Rome – za dvije trećine brak je neprihvatljiv, a slično je i sa Albancima. Jedna trećina mladih se protivi ideji o sklapanju braka sa Hrvatima, Bošnjacima i Makedoncima, a svaki dvadeseti ispitanik i sa Srbima što potvrđuje nalaze iz nekih ranijih istraživanja", piše u saopštenju.

U kontekst priče o društvenom povjerenju, kako navode, može se smjestiti analiza o (ne)opravdanosti određenih društveno neprihvatljivih ponašanja od strane mladih.

"Povlačenje veza radi zaposlenja nikada nije opravdano za 22,4% ispitanika, ali je za 30,1% uvijek opravdano, što ukazuje na podijeljena mišljenja. Povlačenje veza da bi se 'nešto završilo' kod javnih organa, bolnica itd. nikada nije opravdano za 21,5%, ali je za 31,2% uvijek opravdano. Dalje, u dijelu slobodnog vremena, izlazak sa prijateljima, vrijeme provedeno sa porodicom, zabava i zabava na internetu i društvenim mrežama su najvjerovatniji načini da mladi provedu svoje slobodno vrijeme. Aktivnosti koje mlade ljude angažuju intelektualno, kreativno ili društveno jedva da su zastupljene kod njih", navode u saopštenju.

Istraživanje pokazuje da su mladi u Crnoj Gori stambeno zavisni.

"Oni uglavnom žive sa roditeljima u roditeljskom domu, čak i kada se radi o najstarijoj grupi mladih, i ovaj procenat je izuzetno visok (2/2mladih od 26 do 29 godina, odnosno više od 60%). Stabilna zaposlenost povećava stambenu autonomiju, ali čak i tada više od polovine mladih ostaje u roditeljskoj kući", piše u saopštenju.

Studija je pokazala da mladi ljudi uglavnom nijesu skloni konzumiranju droga, uključujući i tzv. „lake“ droge, kao što je marihuana.

"Što se tiče stavova prema alkoholu, za 22,1% mladih konzumiranje alkohola nije prihvatljivo, a nešto više od četvrtine smatra da je prihvatljivo (28,6%)", navode u saopštenju.

Kako navode, Studija o mladima u Crnoj Gori 2018/19 pruža najnovije, relevantne informacije i na taj način doprinosi akumulaciji empirijskog materijala o mladima u Crnoj Gori.

"Dio je šireg istraživanja koji je inicirao i podržao FES u okviru projekta Mladi u jugoistočnoj Evropi 2018. U projekat su bile uključene istraživačke agencije, organizacije i timovi iz deset država – Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova, Bugarske i Rumunije. Terensko istraživanje sprovela je organizacija CeSID, a u Crnoj Gori je sprovedeno na slučajnom, stratifikovanom, reprezentativnom uzoku od 711 ispitanika starosne dobi između 14 i 29 godina, metodom direktnog upitnika između 10.2.2018. i 6.3. 2018. u 15 crnogorskih opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Ulcinj i Žabljak)", zaključili su u saopštenju.