Žabljak
Vedro
23.8 °C
Pljevlja
Vedro
28.8 °C
Herceg Novi
Vedro
30.0 °C
Nikšić
Vedro
26.0 °C
Cetinje
Vedro
27.8 °C
Bar
Vedro
29.4 °C
Podgorica
Vedro
31.6 °C
Ulcinj
Vedro
29.5 °C
Kolašin
Vedro
27.2 °C

Društvo

Objavila M.L.B. [ PR centar ]

SKUP U PODGORICI 24. 04. 2019. 18:50   >>  18:49 1

SKUP U PODGORICI

Urušavanje medijskih sloboda problem čitavog društva

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović ocijenio je da, usvajajući sistem evropskih vrijednosti, Crna Gora u kontinuitetu normativno i institucionalno unapređuje slobodu izražavanja kao temeljno ljudsko pravo i osnov demokratskog društva.

Bogdanović je to saopštio na konferenciji „Činjenice su važne“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru istoimenog projekta, uz podršku Kraljevine Holandije.

„Uspostavljanje ambijenta za slobodno, profesionalno i etičko izvještavanje medija, smjerrnice su na planu evropskih reformi kojima je Crna Gora iskreno posvećena“, istakao je Bogdanović.

On je podsjetio da je normativni ambijent u više navrata ocijenjen od strane Evropske komisije kao „dobar nivo pravne usklađenosti”.
Bogdanović je rekao da su referentni uputi Evropske komisije sadržajni okvir kreiranja javne politike Vlade ove oblasti, a „koju ne mogu dovesti u pitanje bilo koji indeksi na skali slobode medija, njihove metodologije, kao i dnevno-političke interpretacije istih“.

Posebno je ukaza da „sloboda podrazumijeva i odgovornost svih učesnika javnog života“, te da je potrebno mnogo toga uraditi radi uspostavljanja instrumenata djelotvorne samoregulacije.

„Ambicija i cilj je na već dosegnutom nivou garancija slobode medija, normirati nove prostore slobode i uslove za bezbjedan rad novinara, rješenjima koja garantuju slobodne i nezavisne medije, zaštitu ugleda novinara, zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija, kroz uspostavljanje Fonda za zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija, zaštitu transparentnosti oglašavanja, transparentnosti medijskog vlasništva, zakonsko definisanje samoregulacije i njene finansijske podrške, zaštitu posebnih prava, zabranu govora mržnje, zaštitu izvora informacija, snaženje političke, institucionalne i finansijke nezavisnosti regulatora za elektronske medije, te sveukupne nezavisnosti nacionalnog javnog emitera“, naveo je Bogdanović.

Uljarević: Dokumentovani kontinuitet regresije u medijskoj sferi

U Crnoj Gori imamo dokumentovani kontinuitet regresije u medijskoj sferi, koja je vidljiva u otvorenoj cenzuri, samocenzuri i prikrivenoj cenzuri, a izdvajaju se i snažni politički pritisci, koji su svoj vrhunac doživjeli u pratijskom zauzimanju javnog servisa Radio televizije Crne Gore (RTCG), ocijenila izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.

„Ta regresija je vidljiva u otvorenoj cenzuri, koja uključuje napade na novinare i same medije, a koji se množe bez adekvatnog ishoda. Posljedično, javlja se samocenzura, jer u državi u kojoj je lako nekažnjeno fizički ugroziti novinare sve je manje onih koji se žele upustiti u opasnost da budu mete, istražujući teme kojima ugrožavaju nosioce moći. Takođe, kroz tzv. prikrivenu cenzuru primjenom diskrecionih ovlašćenja u raspodjeli javnih fondova kreira se nelojalna konkurencija na medijskom tržištu i ugrožava održivost medija“, pojasnila je ona.

„I konačno, a vrlo važno, izdvajaju se otvoreni politički pritisci koj su svoj vrhunac doživjeli u partijskom zauzimanju javnog servisa

RTCG i nezakonitoj smjeni generalne direktorke RTCG i direktora Televizije Crne Gore“, navela je Uljarević.

Ona je ocijenila da je sve to zbirno imalo refleksiju na nepoštovanje etičkih i profesionalnih standarda.

„Tome su doprinijeli i sada već formalno nefunkcionalni Medijski samoregulatorni savjet, koji je odavno izgubio svoju reprezentativnost i integritet, kao i Agencija za elektronske medije, koja je zloupotrebljavajući svoja ovlašćenja kreirala kontrolisani haos u regulaciji elektronskih medija, dominantno štiteći medije od posebnog značaja za vlast“, istakla je Uljarević.

Uljarević je zaključila da “situacija u medijima ima svoje multiplicirajuće efekte i na ukupan kvalitet unutrašnje društvene i političke debate zasnovane na argumentima a kojih gotovo da više nema, zbog čega svi treba da budemo zabrinuti zbog urušavanja medijskih sloboda”.

Koordinatorka za ekspertizu iz Savjeta Evrope (SE) Lejla Dervišagić, podsjetila je da je ta organizacija napravila ekspertizu Zakona o medijima, na zahtjev Ministarstva kulture.

„Javna rasprava je održana u februaru. Nakon uključivanja komentara, taj zakon će doći još jednom na ekspertizu SE. Drugi je Zakon o javnim emiterima RTCG, koji su takođe analizirali eksperti SE, a javna rasprava je održana u martu u Crnoj Gori. Takođe, radimo ekspertizu Zakona o elektronskim medijima, čiji je nacrt u izradi “, navela je Dervišagić.

Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare i zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista DAN Nikola Marković, otvarajući panel „Crnogorska medijska scena – anamneza i terapija“, ocijenio je da je ambijent u kojem novinari rade obilježen brojnim napadima, navodeći da to dominantno determiniše stanje sloboda u Crnoj Gori.

„Prema zvaničnim podacima, u našem izvještaju, od 2004. godine do danas, bilo je 85 napada na novinare i imovinu medija, od najtežih kao što su ubistvo Duška Jovanovića, do pokušaja ubistva Olivere Lakić, slučaja Tufika Softića, pa do onih lakših, od kojih su neki kvalifikovani kao prekršajni“, naveo je Marković.

On je kazao da su, prema podacima Tužilaštva, trenutno formirani predmeti protiv nepoznatih izvršilaca zbog ubistva Duška Jovanovića, pokušaja ubistva Tufika Softića iz 2007, napada na Mladena Stojovića iz 2008, četiri paljenja vozila dnevnog lista Vijesti iz 2011 i 2014, pdometanje eksplozivne naprave ispod automobila Tufika Softića iz 2013, kamenovanja televizije Pink M, ranjavanja Olivere Lakić.

„U Tužilaštvu su, u četiri predmeta, donijeta rješenja o odbacivanju krivičnih prijava, u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari. U jednom predmetu je donijeto rješenje o odbačaju krivične prijave jer je nastupila smrt osumnjičenog, dok se u dva predmeta oštećeni nisu osjetili ugroženim“, naveo je Marković.

On je kazao da je u 19 predmeta pokrenut krivični postupak, u 13 predmeta donijete osuđujuće presude, u tri predmeta oslobađajuće presude, dok je u jednom predmetu, optužni predlog odbačen, u dva predmeta krivični postupak je u toku, u šest predmeta pokrenuti su prekršajni postupci koji su završeni osuđujućim odlukama, a u sedam predmeta Tužilac je našao da su u pitanju krivična djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi.

„U policiji i Tužilaštvu nismo imali ni disciplinsku odgovornost ili bilo koju vrstu odgovornosti ljudi koji vode istrage. Niko nije smijenjen zbog toga što 15 godina vodi neupješno istrage, niko nije kažnjen ni od plate. To jasno govori o dvije stvari – nedostatku političke volje da se ovaj problem suštinski riješi i drugi o nedostaku kapaciteta policije i Tužaštva da se ozbiljno uhvate u koštac sa ovim predmetima“, istakao je Marković.

Šuković: Loš kvalitet novinarstva i neodgovornost za javnu riječ

Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kazao je da je važno ukazati na dva aspekta - loš kvalitet novinarstva u Crnoj Gori i neodgovornost za javnu riječ.

„U tome ja vidim veliki dio problema crnogorske medijske scene i crnogorskog duštva“, rekao je Šuković.

Prema njegovim riječima, što se tiče stanja na terenu, adekvatna formulacija mogla bi da bude „činjenice bi trebalo da su važne“, a koliko su nam važne, svakoga dana vidimo zorno prateći crnogorska glasila“.

„Činjenice nama nisu važne koliko bi trebalo da budu. Mnogo su nam važniji stavovi.Ono što mi imamo na crnogorskoj medijskoj sceni nijesu stavovi idealno tipski iz udžbenika novinarstva, nisu analize, zaključci, promišljanja. To su uglavnom etikete. U našoj dominantnoj praksi, stav je diskvalifikacija, uvreda, etiketa, izrugivanje. Mi tako saopštavamo svoj odnos češće prema nekome, nego prema nečemu“, rekao je Šuković.

On smatra da je većina crnogorskih novinara zanatski nedovoljno obučena. „Ne samo na nivou maksime „činjenice su svetinja, komentari su slobodni“, nego i na osnovu elementarnog nerazumijevanja onoga što stoji iza. Kod nas se iznošenje stavova, u nepodnošljivo velikom procentu slučajeva, svodi na ruganje, etiketiranje, blaćenje“, rekao je Šuković.

On je ocijenio da postoji problem onih koji kreiraju uređivačke politike u crnogorskim medijima.

„Mi smo u tripu da je naš osnovni posao da rušimo ili dovodimo na vlast, a ne da primarno, dajemo ljudima činjenice, na osnovu kojih će oni, kada izađu na biralište, odlučiti da li će da glasaju Marka ili Janka“, istakao je Šuković.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika portala Analitika Vesna Rajković Nenadić, smatra da problem sa činjenicama nema samo Crna Gora.

„Izazov da čitaoci dođu do onoga što je danas tačna, provjerena informacija, mislim da je nikad veći, posebno u eri portala i društvenih mreža, kada se trči za klikom, informacijom, lajkom - informacija je ta koja gubi. Novinari nemaju više vremena, jer im diktira tržište plate. Oni više nemaju vremena, jer je brzina preuzela primat, da provjere informacije“, navela je Rajković Nenadić.

Prema njenim riječima, novinari su došli u situaciju, da se informacija ne provjerava iz dva izvora.

„Poseban problem su društvene mreže, koje su apsolutno neregulisane. U posljednje vrijeme, vrlo često, postaju relevantan izvor informacija za tradicionalne medije, u tom smislu su jako opasne jer se često informacije koje dolaze sa društvenih mreža ne provjeravaju“, smatra Rajković Nenadić.

Ona je ukazala da se više ne govori da se mediji dijele na opozicione i provladine, već da se mediji dijele na profesionalne i neprofesionalne.

„Ono što je problematično jesu krugovi iz kojih to dolazi, određeni korpus medijske scene u Crnoj Gori, gdje se pokušava stvoriti utisak da je sve što dolazi iz jednog medijskog diskursa profesionalno, a sa druge strane, ono što dolazi iz drugog medijskog diskursa da je neprofesionalno. To je opasna teza koja je meni, koja 20 godina radim posao u raznim medijima, jako ponižavajuća“, zaključila je Rajković Nenadić.

Neravnopravan položaj medija na tržištu

Direktor NVO Media centar Goran Đurović, ocijenio je da je nerad Agencije za elektronske medije od 2012. dominantno za posljedicu imalo neravnopravan položaj medija na tržištu.

„Na osnovu zakona, svi emiteri su u obavezi da plate godišnje naknade za emitovanje, koje se moraju isplatiti u četiri jednake rate. AEM je do skoro smatrala da je medijski pluralizam jednako veliki broj registrovanih medija. To je besmisleno. Navodno je to bio motiv zašto se Zakon o elektronskim medijima nije primjenljivao godinama, i još uvijek se ne primjenjuje, jer AEM nije naplaćivala ono što je zakonska obaveza za emitere“, istakao je Đurović.

Đurović je ocijenio da je AEM doprinio i urušavanju profesionalnih standarda tolerišući izvještavanje televizije Pink M i ne preduzimajući nikakve sankcije protiv tog medija i pored rekordnog broja izrečenih upozorenja za kršenje medijskih standarda.

Prema njegovim riječima, kao posljedica toga, u Crnoj Gori danas postoji značajan broj elektronskih medija koji uzimaju određeni dio marketinškog kolača, što dovodi do pogoršanja pozicije medija koji su uredno svih ovih godina izmirivali svoje obaveze.

Potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović, je tokom diskusije pitao Šukovića smatra li da su evropski standardi poređenje ND Vijesti sa fašistima od strane predsjednika Crne Gore, kao i da li smatra da je dobar ili loš kvalitet novinarstva u RTCG danas.

Šuković je rekao da nije tačno da je predsjednik Crne Gore nazvao ND Vijesti fašistima, već „da je način bavljenja temom bio takav“. Komentarišući kvalitet javnog servisa, ocijenio je da je on „raznolik“, da ima dobrih, ali i sadržaja koji bi mogli da budu bolji.

Predstavnik pokreta „Odupri se“ Omer Šarkić, ukazao je da građanski protesti u Crrnoj Gori traju tri mjeseca, navodeći da je javnom servisu trebalo mjesec i po da naprave prilog o protestima.

„Za tih mjesec i po dana, sve svjetske radio televizijske stanice su izvještavale o protestima, a servis koji ja plaćam je tek poslije mjesec i po našao za shodno, da nas uz ostale goste, pozove da gostujemo na Televiziji Crne Gore, a tih mjesec i po udarnih dnevnici su počinjali sa nekim analitičarima iz regiona koji su pričali o tome kako nas plaćaju Rusi, Kinezi, marsovci, svemirci...“, rekao je Šarkić.

Predstavnica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović, kazala je da ne bi voljela da se ode sa zaključkom sa događaja da u Crnoj Gori nema dobrih novinara.

„Novinari su onakvi kakva je uređivačka politika medija u kojem rade. Odgovornost za ono kako mediji danas izgledaju je na vlasnicima i na uređivačkoj politici koja se zastupa“, istakla je Camović.

Predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore Dražen Stojanović, ocijenio je da je projekat medijske pismenosti važan za crnogorsko novinarstvo.

Koordinator za razvoj u CGO, Damir Nikočević, rekao je da je u osnovi projekta „Čijenice su važne“ doprinos uspostavljanju povoljnijeg ambijenta za slobodno, profesionalno i etičko izvještavanje medija bez spoljnih pritisaka a kako bi novinari na kvalitetniji način izvještavali o složenom procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore.

On je rekao da su realizovane brojne projektne aktivnosti, uključujući istraživačke priče i debate, ali i prijedloge za unaprijeđenje Nacrta Zakona o medijima, izmjena i dopuna Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnom emiteru RTCG, a projekat je, kako je naveo, uključio i rad na četiri studije o samoregulaciji, regulaciji, finansiranju medija iz javnih fondova i radu javnog servisa RTCG.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo