Objavila M.L.B.

JURIĆ NAJAVIO

Do kraja godine revizija muzejskih fondova

Neuobičajeno je i nelogično to što Narodni muzej Crne Gore nikada nije obavio generalnu reviziju muzejskih fondova i dokumentacije, kaže ekskluzivno za TVCG Radomir Jurić, predsjednik Državne komisije za nadzor revizije. Obećava da će do kraja godine taj važan stručni i kompleksan posao biti okončan i da će crnogorska javnost dobiti podatke o svim manjkovima, ali i vremenu kada su oni nastajali.

Generalna revizija, problemi i propusti u radu revizionih komisija, pljačke muzeja s kraja devedesetih - teme su pete emisije serijala "Tajna izgubljenih eksponata", autorke Vesna Terić, koja je na našem programu večeras u 21:30 minuta.

Druga godina prve generalne revizije u Narodnom muzeju Crne Gore još nije donijela ništa konkretno, makar ne u pogledu istine o manjkovima. Istine iza koje bi stali svi.

Ni Državna komisija za nadzor nad procesom revizije u prvobitnom sastavu nije sastavila ni godinu. Formirana je nova na čijem čelu je dr Radomir Jurić, poznati muzeolog iz Hrvatske.

U crnogorsku istorijsku prijestonicu došao je, kaže, da pomogne u raspetljavanju našeg Gordijevog čvora.

“Možda je ovo trenutak da se na pogreškama, kao što se uvijek kaže nauči. I treba na pogreškama učiti. Možda je to prilika za jedan novi, znači sve ovo što mi radimo i ako privedemo koncu, kako mislimo da ćemo privesti, da na novim osnovama krenemo u budućnost i da bi to mogao biti novi uzlet Narodnog muzeja , cijeneći sve ovo što smo rekli o toj izuzetnoj vrijednosti kulturne baštine”, kaže Jurić za TVCG.

Sa druge strane Aleksandar Berkuljan, koji je i pustio muzejskog duha da izađe iz boce, kaže da niti se bavio, niti želi da se bavi pojedincima i njihovom odgovornošću.

Želja mu je bila da pokrene umrtvljeni sistem i da se sve pljačke, propadanje i nemar jednom zauvijek osvijetle, kako bi se zatvorila i ta stranica.

“Jedanput ovu priču moramo da dopričamo, moramo više da izađemo na čistac sa nekom novom početnom tačkom, jer ako hoće neko da baš podvuče crtu, to ne može da radi na način kako je to do sada bio slučaj. Da onima koji dolaze poslije nas se ostavlja hipoteka kao što je nama ostavljena. Znači to je prvi i osnovni motiv, a krivična prijava je bila samo pravno sredstvo da se pokrene mehanizam odgovornosti, pa koga zakači”, kazao je Berkuljan.

Prvi prilog o nemaru i nebrizi rizničara crnogorskog kulturnog blaga objavila je upravo naša kuća, RTV Titograd daleke 1967.

O nestanku blizu pet hiljada predmeta krajem osamdesetih godina u Skupštini Crne Gore govorio je Gojko Kilibarda.

I kasnije više puta mediji su se vraćali toj važnoj temi, ali je ona poput rijeke ponornice, svaki put ponirala i ostajala nedopričana. Ova godina trebalo bi da nam odgonetne sve muzejske tajne i zagonetke. Bar su nam tako obećali.

Vesna Terić, TVCG