[ Mina, objavila B.B. ]

OMBUDSMAN OCIJENIO

Raste broj pritužbi u oblasti dječjih prava

Institucija Zaštitnika u prošloj godini primila je 209 pritužbi u oblasti dječjih prava, a one su se najčešće odnosile na zdravstvenu i socijalnu zaštitu djece, rekao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković, i dodao da broj pritužbi iz godine u godinu raste.

Prema njegovim riječima, znatno više je bilo obraćanja koja se na kraju nijesu okončala podnošenjem pritužbe.

"Građani nam se gotovo svakodnevno obraćaju i za pravne savjete, konsultacije, kao i djeca sa inicijativama. Takođe, nema svako obraćanje djeteta karakteristike pritužbe. Mnoga dječja obraćanja imaju formu pitanja, dileme, inicijative i/ili predloga", rekao je Baković agenciji MINA.

U 2017. godini u tom sektoru imali su 175 predmeta što, kako je naveo, znači da se nastavlja trend rasta broja predmeta iz godine u godinu.

Kako je precizirao, podnosioci pritužbi ukazuju na poteškoće u ostvarivanju prava iz socijalne i dječje zaštite.

"Ukazuju na probleme sa kojima se suočavaju djeca u visokokonfliktnim razvodima – kontaktiranje djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi i ostvarivanju prava na izdržavanje. Tu su i problemi koji se odnose na zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu djece koja imaju poteškoće sa mentalnim zdravljem, obrazovanje, ostvarivanje inkluzivnog obrazovanja i vršnjačko nasilje u obrazovnim ustanovama", rekao je Baković.

On je naveo da su predmeti žalbi i odnos nastavnika prema učenicima, dugotrajnost sudskih postupaka u porodično pravnim sporovima, određivanje staratelja djetetu i naplata izdržavanja od roditelja sa kojim dijete ne živi.

Kako je rekao, pritužbe na ostvarivanje prava na obrazovanje i pritužbe koje se odnose na različite odnose na relaciji učenika sa nastavnikom/učiteljem ili upravom škole uglavnom podnose djeca.

"Djeca se obraćaju Zaštitniku istučući različite probleme vezane za obrazovni sistem iz razloga što veći dio svog djetinjstva provode u školama, pa je to u glavnom fokusu njihovog interesovanja", kazao je Baković.

Kako je rekao, djeca ističu nezadovoljstva u procesu ocjenjivanja, ponašanje nastavnika/učitelja u odnosu na njih, vršnjačko nasilje i neadekvatno postupanje psihološko-pedagoške službe u tim slučajevima.

"Broj obraćanja djece je u konstantnom porastu što potvrđuje sve veću vidljivost Instiucije među djecom i sve veće njihovo povjerenje prema nama", ocijenio je Baković.

Kako je naveo, pritužbe koje podnose roditelji/staratelji u cilju zaštite prava i interesa djece se uglavnom odnose na ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite, prava djece sa smetnjama u razvoju, neadekvatne uslove za kvalitetno inkluzivno obrazovanje, dugotrajne sudske postupke i životni standard.

Baković je rekao da su generalno posmatrano, u postupanju po individulanim pritužbama i sopstevnim inicijativama zadovoljni poštovanjem njihovih preporuka.

"Sa druge strane, ne možemo biti zadovoljni u odnosu na preporuke date u godišnjem i posebnim izvještajima. Tačno je da su neke od tih preporuka sistemskog karaktera, za čiju realizaciju je potreban duži vremenski rok i /ili obezbjeđivanje novca i slično, ali u tom dijelu mjereći učinak i ostvarivanje prava –očekujemo dodatne rezultate", poručio je Baković.

Upitan koje su značajnije preporuke koje još nisu ispoštovane, Baković je iz oblasti prava djece izdvojio preporuku za rad vjerskih škola i vrtića, kao i onu koja se odnosi na učenički prevoz.

Takođe, dodao je on, ostalo je neriješeno definisanje kriterijuma za pružanje pomoći učenicima iz Crne Gore koji se nalaze na školovanju u inostranstvu.

"U ovoj oblasti neispoštovana je i preporuka kojom je od resornog ministarstva traženo da utvrdi jasne kriterijume po kojima će se u narednom periodu finansirati private obrazovne ustanove i srednje vjerske škole, koje izvode javno važeći obrazovni program", kazao je Baković.

On je primijetio problem u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na inkluzivno obrazovanje odnosno stvaranje uslova za adekvatno i kvalitetno sprovođenje nastave koju djeca pohađaju po prilagođenom program.

"Ne možemo biti zadovoljni uslovima po kojima se ostvaruje redovno obrazovanje po prilagođenom program za djecu sa smetnjama u razvoju", kazao je Baković.

Zaštitnik je zapazio da mnoge osnovne škole, koliko god napora da ulože, često nijesu u mogućnosti da obezbijede sve neophodne uslove kako bi omogućile određenom učeniku kvalitetnu nastavu u skladu sa individualnim potrebama.

Rekao je da je upitno da li komisije dobro i sveobuhvatno provjeravaju kapacitete škola, prije nego preporuče obezbjeđivanje neophodnih uslova.

Primjećuje se da škole i u slučajevima kada nemaju adekvatnih kadrovskih uslova za ostvarivanje predloženog programa, ne obavještavaju Komisiju o tome, već pokušavaju da sprovedu program sa postojećim kapacitetima.

"Redovna komunikacija obrazovne ustanove i Komisije je neophodna, imajući u vidu najbolji interes djeteta i potrebu da se dijete obrazovno unaprijedi i osamostali koristeći individualne kapacitete", kazao je Baković.

On je rekao da je pomoć asistenta u nastavi u inkluzivnom obrazovanju često neophodan kako bi se samom učeniku, nastavniku/učitelju, a i ostalim učenicima u odjeljenju olakšalo praćenje nastave i dostizanje obrazovnih ciljeva.

"Tokom 2018. godine resorno ministarstvo nije postupilo po preporukama Zaštitnika u nekoliko predmeta koji su se odnosili na obezbijeđivanje nužnih i neophodnih uslova za pohađanje nastave po prilagođenom programu i u skladu sa individualnim kapacitetima učenika, a u skladu sa procjenom nadležne Komisije", kazao je Baković.

Upitan da izdvoji aktuelne probleme u vrtićima, u osnovnim i srednjim školama, Baković je odgovorio da je problem prebukiranosti vrtića aktuelan više godina, posebno u gradskim sredinama, a tu je i nedostatak jaslenih grupa, uglavnom u manjim mjestima na sjeveru.

"Iako se bilježe pozitivni trendovi, i dalje treba raditi na većem uključivanju djece u vrtiće, što je takođe izraženiji problem na sjeveru, a svakako je posebna pažnja na inkluziji djece iz romske i egipćanske populacije", rekao je Baković.

On je još jednom ukazao na probleme u ostvarivanju kvalitetne inkluzije djece sa smetnjama, vršnjačko nasilje, učenički prevoz, prebukiranost pojedinih gradskih škola i deficit psihološko-pedagoških službi.

Tu je, kako je rekao i deficit nastavnika u ruralnim predjelima i napuštanje školovanja od učenika populacije Roma i Egipćana.

Zaštitnik je, uz podršku organizacije Save the Children, inicirao izradu Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici.

Protokol definiše preventivne mjere i aktivnosti rane intervencije i podrške djeci uključenoj u život i rad na ulici i njihovim porodicama, procedure zaštite-prijavljivanje krivičnih, prekršajnih djela i nezakonitih postupanja, aktivnosti poliicje, centara za socijalni rad, drugih ustanova i pružalaca usluga socijalne zaštite.

Upitan da li to znači da nadležni organi do sada nisu radili dobro u toj oblasti, jer smo svjedoci velikog broja djece koja prose na javnim mjestima, Baković je odgovorio potvrdno.

"Odlučili smo se za iniciranje i izradu ovog važnog protokola upravo iz razloga što postoje problemi u preduzimanju pravovremenih i djelotvornih reakcija nadležnih organa u procesu pomoći djeci koja žive i rade na ulici", kazao je Baković.

Zapaženo je, rekao je on, da postoji dilema među profesionalcima ko je za šta i kada odgovoran, kao i dilema u vezi sa zbrinjavanjem djece koja su očigledno žrtve zanemarivanja, iskorišćavanja i zloupotrebe od odraslih, roditelja ili staratelja.

"Smatramo da će protokol unaprijediti pravovremenu, adekvatnu i multisektorsku reakciju nadležnih organa, što bi trebalo da doprinese sklanjanju djece sa ulice i obezbijedi im bezbjedno i zdravo okruženje u skladu sa njihovim najboljim interesima", ocijenio je Baković.

Kako je naveo, Zaštitnik će u narednoj godini insistirati na analizi postojećeg stanja i kapaciteta nadležnih organa, kao i iniciranju strateškog dokumenta za unapređenje stanja u toj oblasti.

Kako je najavio, u planu je sprovođenje kampanja informisanja javnost o različitim zloupotrebama te kategorije djece, kao i načinima na koji sami građani mogu pomoći u njihovoj zaštiti.

"To je, između ostalog, obavezno i učestalo prijavljivanje djece koja prose, koja se bave skitnjom ili su bez nadzora, kao i nedavanje novca djeci koja prose, već im kupiti hranu ili dati odjeću i tome slično", pojasnio je Baković.