Društvo

[ Objavila: M.M ]

ADŽIĆ TVRDI 11. 01. 2019. 19:05   >>  19:57 16

ADŽIĆ TVRDI

"Kralja Aleksandra htjeli da ubiju na Cetinju"

Crna Gora je bila žrtva nasilne aneksije 1918. kada je prestala da postoji kao država, podsjetio je u emisiji "Živa istina" istoričar i pravnik Novak Adžić, nekoliko dana nakon što se navršilo 100 godina od Božićnog ustanka crnogorskog naroda. Adžić je ocijenio da je Crnu Goru i njenog kralja 1918. izdala elita koju su predvodili Janko Vukotić i Mitrofan Ban. Govoreći o navodnoj ljubavi Crnogoraca prema Aleksandru Karađorđeviću, Adžić kaže da je bila tolika da ga je Cetinje 1925. dočekalo zatvorenih prozora, kao i da je planiran atentat od strane crnogorskih zelenaša.

"Božićni ustanak je podignut sa ciljem da se anuliraju odluke veleizdajničke Podgoričke skupštine, to je bio revolt i pobuna crnogorskog naroda na brutalno ponašanje srpskih okupatorskih trupa. Organizator, ideolog i vođa ustanka bio je Jovan Simonov Plamenac, a Krsto Zrnov Popović bio je stvarni vojni vođa ustanka", objašnjava Adžić.

Kralj Nikola je, kad je izbio Božićni ustanak, ovako rekao svojim saradnicima:

"Uviđam da Crna Gora neće otići kao đevojka bez prćije, zadovoljan sam, danas sam se prosto podmladio, e da mi je da se pomolim na Orlovom kršu, da osokolim svoje vitezove", citira Adžić.

Ustanika je mobilisano od četiri do pet hiljada, a u oružanoj borbi oko Cetinja i Nikšića ih je bilo oko tri hiljade.

Prva žrtva Božićnog ustanka bio je kapetan Đuro Drašković.

"Bjelaš Jovan Ćetković, poslanik Podgoričke skupštine, opisuje u knjizi da je Drašković u podnožju Orlova krša jurišao sa sabljom i krstaš barjakom i pjevao 'kralj Nikola jaše vranca, a kralj Petar na magarca'. Tada su ga ubili, tačno znam ko je pucao na njega, ne moram to sada pominjati. U akciji ubistva učestvovao je i Petar Baćović, kasnije četnički vojvoda tokom Drugog svjetskog rata", naveo je on.

Glad, staro naoružanje, ali i permanento nastojanje vođa ustanka da ne pucaju na svoje sunarodnike bjelaše, nego da se do kompromisa dođe mirnim putem, uticali su na neuspjeh ustanka, smatra Adžić.

Govoreći o ulozi Mitrofana Bana i Janka Vukotića u propasti ustanka, objašnjava:

"Mitrofan Ban bi da nije bilo kralja Nikole prodavao drva u Grblju, bio bi potpuno beznačajna ličnost u crnogorskoj istoriji. To je bio čovjek koji je sa moralnog stanovišta nisko pao, pod stare dane je prošpijao organizaciju Božićnog ustanka, jer je pop Stevo Drecun njemu dostavio informaciju da su glavni vođe ustanka Jovan Plamenac, brigadir Milutin Vučinić, vojvoda Đuro i Božo Petrović i da je planirano oslobođenje Cetinja".

Otišao je u komandu Jadranskih trupa, informisao Dragutina Milutinovića i tako otkrio namjere ustaničkih vođa. Poslije je Mitrofan Ban držao ode kralju Petru Karađorđeviću, pa je u pravu bio Jovan Plamenackadga je optužio da je počinio čin izdaje i da izražava želju da više nijedan klirik Crnogorske crkve ne krene putem Mitrofana Bana.

Janko Vukotić, predsjednik crnogorske vlade i ministar vojni, naložio je 1916. da crnogorska vojska položi oružje, a 1918. stavio se na raspolaganje Dragutinu Milutinoviću i podržao srpsku okupaciju Crne Gore. Čak je 15. januara 1919. dostavio generalu Stevanu Hadžiću plan za uništenje crnogorskog ustanka. Na kraju, završio je kao ađutant kralja Aleksandra i spada u krajnje negativne istorijske ličnosti. Nije jedini, jer je crnogorska vojna elita dominantno, čast izuzecima, u generalskom sastavu izdala Ustav i zakone, kao i zakletvu kralju i institucijama", naveo je Adžić.

Druga faza Božićnog ustanka je 12. jula 1919. kada se ponovo diže narod na bunu, kada kreću najveće borbe po Crnoj Gori, a Krsto Popović predvodi tu ekspediciju.

Dubinu podjele kojom je Podgorička skupština pocijepala Crnu Goru oslikava reakcija Bogdana Vukotića na vijest o smrti njegovog brata Steva Vukotića.

"Kada su Bogdana Vukotića obavijestili o smrti njegovog brata, on je sa indignacijom odgovorio 'Sadim krtolu', i nije bratu bio na pokajanju", naveo je Adžić.

Za okupacionu vlast, kako smatra Adžić, komite su bili banditi i suđeno im je za ono za šta je trebalo da dobiju ordenje.

"Crnogorski zelenaši bili su suverenisti koji su se legitimno i legalno borili za opstanak Crne Gore i njeno vaskrsnuće", kazao je Adžić.

Slavni junak Marko Vučeraković i njegova familija, bili su žrtva velikosrpskog terora.

"On je bio jedan od glavnih ustaničkih vođa. Iz Italije se vratio pod komandom Krsta Popovića 1919. godine. Okupatori su mu ubili rođenog brata, zlostavljali mu ženu, zapalili kuću, a onda su na Virpazaru uzeli njegovu majorsku uniformu sa crnogorskom kapom i majorskim činom, obukli svinju u tu uniformu i stavili joj kapu na glavu i štapom pred svjetinom, pozivali da dodju da pozdrave gospodarevog komandira. Međutim, Vučeraković je izvršio dostojnu osvetu 1920. kada je likvidirao dvadesetjednog pripadnika okupacione formacije", navodi Adžić.

Primjer zločina i obeščašćivanja je, kako kaže Adžić, takođe i poručnik crnogorske vojske i jedan od ustaničkih vođa, Nikola Nikolić.

"Njega su ubili, a onda iskopali i egzemplarno mrtvog strijeljali".

Govoreći o navodnoj ljubavi Crnogoraca prema Aleksandru Karađorđeviću, Adžić kaže da to najbolje opisuju memoari "Ni rat ni pakt" Milana Stojadinovića.

"On je prvi put došao u januaru 1925. u Crnu Goru. Od Kotora do Cetinja je straža štitila puteve, jer se tu nalazilo 500 zelenaških odmetnika. On tu opisuje da je Cetinje dočekalo Aleksandra zatvorenih prozora, da ga je bojkotovalo. Tada je bilo planiran atentat od strane crnogorskih zelenaša. Bilo je odlučeno da Ćiro Stanko Vuković bude izvršilac atentata, međutim njegova majka ga je zaklela majčinim mlijekom da to ne uradi. I on je poslije sebi oduzeo život", kazao je Adžić.

Da nije bilo Božićnog ustanka i stradanja crnogorskih zelenaša i komita 1918, ne bi bilo ni 13. jula 1941. ni ZAVNO-a ne bi bilo na CASNO-a, ne bi bilo ni prvog Ustava Crne Gore 1946., i definitivno sam uvjeren, zaključuje Adžić, da ne bi bilo ni 21.maja 2006.

Živu istinu gledajte večeras od 20,05 na Prvom i SAT kanalu RTCG.

Komentari 16

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo