Objavio: F.R.

"TAJNA IZGUBLJENIH EKSPONATA"

Nestali i pečati guvernadura Radonjića?

Posljednja nezvanična vijest iz Narodnog muzeja Crne Gore, gdje je u toku prva generalna revizija u dugoj istoriji tog nacionalnog čuvara naše pokretne kulturne baštine, je da u muzeju više nema ni ličnih pečata nekih važnih crnogorskih istorijskih ličnosti. Osnovano se sumnja da su nestala i četiri originalna pečata guvernadura Radonjića, koji su poklonjeni muzeju 1962.

Pandorinu kutiju iz koje su izašle dugo čuvane tajne o nestanku, još niko ne zna precizno koliko hiljada dragocjenih eksponata i dokumenata o našem istorijskom trajanju, otvorio je višedecenijski radnik narodnog muzeja Aleksandar Berkuljan.

I dok sakuplja zvanična dokumenta te kuće i dostavlja ih na uvid svima, opstaje sumnja u istinitost navoda o nestanku nepodnošljivo velikog broja dragocjenih eksponata. Svi, osim Berkuljana, vjeruju da će revizija pokazati znatno manje manjkove.

"Ovo o čemu ja pričam nije proizvod moje mašte, ili što neko reče u nekoj od prethodnih emisija nekakvog licitiranja, nego taj koji kaže da je to licitiranje, trebao bi fino da sjedne ovdje i da pročita to što sam ja stavio na raspolaganje državnoj komisiji", kazao je Berkuljan.

Nakon decenija letargije, 2018. protiče u znaku živosti i prave promaje u Narodnom muzeju. Svi očekuju da konačno saznamo istinu o broju nestalih eksponata.

"Mislim da su se, kako kažete, trgli i zaista da sada predano rade. Da ne prejudiciram rezultate, očekujem rezultate. Kakvi će oni biti? Da li će to biti 3.000, kako je rekla uprava Zaštite kulturnih dobara ili 3.000, kako je reko gospodin Berkuljan prema dokumentaciji do koje se došlo, pokazaće konačno revizija", kazala je direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović.

Berkuljan kaže da kategorički ne tvrdi ništa. On je upravi muzeja, svim revizionim i državnoj komisiji dostavio sistematizovanu dokumentaciju koja upućuje na velike manjkove, zbog čega planira da podnese još jednu u nizu krivičnih prijava.

Iz muzeja nezvanično saznajemo da u Biljardi odavno nema Njegoševog sata optočenog brilijantima, kao ni zlatnika iz dvorske numizmatičke zbirke koja je prema podacima opustošena. Kakvo svetogrđe. Koliko smo samo najdragocenijih dragulja našeg istorijskog trajanja izgubili ili prepustili drugima.

"Nažalost, krucijalni primjeri naše kulturne baštine, našeg trajanja istorijskog identiteta nisu u Crnoj Gori. Ako počnemo od pečata Arhonta Petra koji se nalazi u Njemačkoj ili Miroslavljevog jevanđelja koje je u Srbiji, dakle, ti prvi tragovi, kako naše pismenosti, a tako i naše dinastičke loze Vojislavljevića, nalaze se van granica ove države i bezbroj drugih vrlo vrijednih identitetskih pokazatelja našeg trajanja", kazala je Miranović.

Tradicije odnošenja kulturnog blaga iz Crne Gore nepodnošljivo je duga. Okupatori, ali ne samo oni, odnijeli su mnogo dokumenata i najvrednijih eksponata koji, umjesto naše, krase brojne muzejske i privatne zbirke širom bivše Jugoslavije i svijeta. Cinici bi rekli: Srećom, jer oni su umjeli da ih sačuvaju.

Vesna Terić, RTCG