[ Objavila: M.M ]

BAKOVIĆ PORUČIO

Spriječiti posljedice koje pritvor može imati na migranate

Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti.

To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.

Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.

„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.

„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.

„Naime, iako su alternativne mjere, po prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, Alternativnim mjerama preveniraju se ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila, a u crnogorskom zakondavstvu potrebno je razraditi međunarodne standarde u toj oblasti.

To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena”, koji sprovodi Savjet Evrope.

Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.

„Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.

„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.

„Naime, iako su alternativne mjere, prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, podsjećajući da je donijela Zakon o međunarodnoj i privremnoj zaštiti stranaca i novelirala Zakon o strancima.

„Prema raspoloživim informacijama u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata. Izražene migracije i raseljavanja predstavljaju veliki izazov za države, pa i za Crnu Goru i njene institucije, a posebno sa aspekta poštovanja ljudskih prava migranata“, istakao je Baković.

Prema njegovim riječima, zato je obaveza svih da preuzmu korake u skladu sa mandatom, kako bi, kako je naveo, omogućili da proces prevaziđu što lakše, „a u skladu sa standardima pristupanja u zaštiti migranata, koji su definisani u brojnim dokumentima UN-a, Savjeta Evrope i Evropske unije, a koji čine dio međunarodnog prava ljudskih prava, međunarodno humanitarnog i izbjegličkog prava.

Baković je ukazao da se u Analizi Upravnog komiteta za ljudska prava ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prasva i drugih tijela u vezi sa imigracionim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.

On je ukazao da se u Analizi navodi da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila.

„Opravdano se naglašava da je pritvaranje ranjivih osoba, a naročito djece, posebno problematično u smislu poštovanja prava i blagostanja“, rekao je Baković.

Zamjenica šefa Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava u SE, Lilja Gretarsdottir, koja je predstavilaanalizu „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“ Upravnog komiteta za ljudska prava, ocijenila je da se najveće praznine nalaze u tome da se alternativne mjere nedovoljno koriste.