[ Objavio: I. P. ]

ISTRAŽIVANJE

Djeca ispred ekrana provode 8 sati dnevno

Dijete uzrasta između 12 i 17 godina dnevno provede oko osam sati ispred raznih vrsta ekrana, pokazalo je istraživanje koje su u okviru kampanje medijske pismenosti "Birajmo šta gledamo" sproveli Agencija za elektronske medije (AEM) i UNICEF.

Istraživanje, koje će biti predstavljeno u ponedjeljak, pokazalo je da dijete navedenog uzrasta tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po vremena je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta.

Međutim, šest od deset roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.

Sudeći po rezultatima istraživanja, međugeneracijski jaz u korišćenju medija prisutan je u Crnoj Gori, pa se djeca uzrasta 12‒17 godina prvo informišu preko interneta, dok njihovi roditelji prve informacije potraže na televiziji.

"Ipak, televizija je medij od najvećeg stepena povjerenja i za djecu i za roditelje. Međutim, roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost prema društvenim mrežama u odnosu na djecu. Skoro 40% djece smatra da je teško prepoznati netačnu vijest na televiziji, dok to isto priznaje jedna trećina roditelja. Za termin fake news čulo je 38% djece uzrasta 12 do 17 godina i 49% roditelja, ali većina ne zna njegovo značenje", pokazalo je istraživanje.

Svako drugo dijete kazalo je da se dešavalo da roditelji, kada su zauzeti, uključe TV ili YouTube i puste ih da gledaju šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru, dok oko 40% roditelja priznaje da to radi često ili s vremena na vrijeme.

"Svako drugo dijete kaže da je gledalo TV sadržaj s oznakom da nije za njegov/njen uzrast. Kada je porodica na okupu i gleda TV, i djeca i roditelji kažu da je u većini slučajeva daljinski upravljač kod oca, pa samim tim i odgovornost biranja medijskih sadržaja adekvatnih za djecu. Kada su u pitanju najomiljeniji TV sadržaji djece, oni su prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera: mlađa djeca (4‒11 godina) najviše vole da gledaju dječji program, dok stariji uzrast (12‒17) najviše prati filmove, sport i muziku. Djeca procjenjuju da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu najprije pronaći na internetu, pa na inostranim kablovskim TV kanalima, što domaćoj medijskoj produkciji postavlja nove izazove", navodi se u saopštenju AEM-a.

Svako drugo dijete (47%), kako se navodi, zainteresovano je da učestvuje u produkciji TV programa za djecu, a svaki drugi roditelj (49%) bi podržao svoje dijete u tome.

"Međutim, polovina roditelja ne bi poslala dijete na TV takmičenja u pjevanju, plesu, glumi i slično, jer smatra da je za dijete bolje da kritiku stručnjaka dobije bez pritiska javnosti. Zabrinjavajuće je da svako peto dijete uzrasta 9‒17 godina nije pročitalo nijednu knjigu (van školskih zadataka) u posljednjih godinu dana, kao ni 43% njihovih roditelja. Konačno, većina djece i roditelja tokom posljednjih godinu dana nijednom nijesu bili u pozorištu, bioskopu, muzeju ili na izložbi slika, što ukazuje na krizu kulture za djecu, mlade i roditelje", navode iz AEM-a.

Istraživanje o korišćenju medija sprovedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.050 roditelja i 655 djece uzrasta 9‒17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta 2018.