[ Mina, objavila B.B. ]

CZIP O CIJEVNOJ

Odgovori iz Albanije nejasni i oprečni

Kontradiktornost u odgovorima i nepoznanice šta Albanija planira na Cijevni, dovoljan su razlog da crnogorske institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji, smatraju u Centru za izučavanje i proučavanje ptica (CZIP).

Projekt menadžer CZIP Ksenija Medenica, kazala je da je prije mjesec građane Crne Gore, neprijatno iznenadila vijest da je Cijevna u gornjem toku kroz Albaniju, drastično devastirana zbog izgradnje malih hidroelektrana (mHE).

Medenica je rekla da je u Albaniji na Cijevni u toku izgradnja jedne male hidroelektrane, dok je prema nezvaničnim informacijama planirana izgradnja ukupno 14 mHE.

Prema njenim riječima, odgovori od nadležnih institucija iz susjedne Albanije, nejasni su i oprečni.

Medenica je objasnila da informacije jednih izvora impliciraju da mHE nijesu dobile neophodne dozvole, a sa druge strane crnogorskoj javnosti je saopšteno da ne postoje prekogranični uticaji i da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost.

"Kontradiktornost u odgovorima i velike nepoznanice o tome šta država Albanija tačno planira na ovoj rijeci, trebale bi biti dovoljan razlog da naše institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji čije su potpisnice i Crna Gora i Albanija", navela je Medenica u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.

Ona je rekla da je jasno da se države potpisnice ne mogu usaglasiti oko toga da li bi moglo biti značajnih negativnih posljedica preko granica i da se očekuje da Crna Gora to pitanje uputi istražnoj komisiji koja se u ovakvim slučajevima formira da neutralno sprovede javnu raspravu i saopšti u kojem stepenu će ti projekti uticati na životnu sredinu.

Medenica je ukazala da je kanjon Cijevne Emerald stanište, a time i jedan od kandidata za buduće "Natura 2000" zaštićeno područje, i da je u Crnoj Gori proglašen spomenikom prirode.

Ona smatra da posebno zabrinjava činjenica da ni nakon mjesec od saznanja da je Cijevna devastirana u gornjem toku, crnogorske nadležne institucije nijesu uradile ništa kako bi sačuvali tu rijeku zaštićenu i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

"Ne samo da nijesu preduzete potrebne mjere, već je građanima pokazana velika nezainteresovanost za rješavanje problema", rekla je Medenica.