- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
04. 10. 2018.
15:27 >> 21:58
50
PREDLOG ZAKONA
Kazna za neustajanje na himnu do 2.000 €
Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim se opštine i javne ustanove, obavezuju da viju državnu zastavu, dok će kazne za neustajanje na himnu iznositi od 300 do dvije hiljade eura.
Ministar kulture, Aleksandar Bogdanović kazao je nakon sjednice Vlade da se izmjenama uvodi obaveza lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država, odnosno opština, da se zastava stalno vije na zgradama u kojima su smješteni ti organi i ustanove.
On je rekao da se u Predlogu izmjena i dopuna Zakona uvodi obaveza ustajanja prilikom izvođenja himne Crne Gore, kao i odgovarajuća kaznena odredba, ukoliko se prekrši ta odredba Zakona.
Kako je precizirao, kazna za fizička lica za neustajanje prilikom izvođenja himne Crne Gore iznosiće od 300 do dvije hiljade euraa.
„Izmjenama i dopunama se Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore usaglašava sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane novčane kazne za prekršaje. Kazne za pravna lica kreću se od 300 do 20 hiljada eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade eura, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura“, rekao je Bogdanović.
Kako je rekao, obavezom isticanja državnih simbola postiže se standardizacija i simbolička identitetska usaglašenost sociokulturoloških okvira datog prostora, njegove tradicije i istorije.
„Na taj način se u Crnoj Gori kao i u svakoj drugoj državi iskazuje poštovanje prema njenim državnim obiježima i njenom identitetu“, smatra Bogdanović.
Kako je dodao, definisanjem sadržaja i formi državnih simbola označuju se dominantni i autentični motivi koji su svim stanovnicima Crne Gore jednako prepoznatljivi i jednako ne ugrožavaju njihova nacionalna ili religijska osjećanja.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o državnim nagradama kojim će se, prema riječima Bogdanovića, bolje vrednovati umjetnička dostignuća i imati cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora koji pretenduje na nagradu.
Predlogom je zadržano pet dosadašnjih nagrada ali im je koncept promijenjen.
Njegoševa nagrada dodjeljivaće se za ukupno stvaralaštvo, a ne kao do sada za jedno djelo.
Trinaestojulska nagrada dodjeljivaće se za sve oblasti rada i stvaralaštva.
Види још
Коментари50
Остави коментар