- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
17. 08. 2018.
16:59 >> 16:46
MALO STANOVNIKA
Zahvaljujući putu i Krivošije živnule
Magistralni put preko Krivošija kroz Dragaljsko polje, koji spaja Boku sa sjeverom, Nikšićem i Trebinjem, pored rasterećenja pravca od Budve ka Podgorici, doprinio je i da potomci nekadašnjih stanovnika tog područja u zaleđu Boke ljeti češće dolaze na imanja.
Skoro u potpunosti napuštene Crkvice, Ledenice, Dragalj, Han, Malov Do, Knežlaz, Poljice, Zvečavu sada građani češće posjećuju. Po riječima potpredsjednika opštine Kotor Milivoja Samardžića u Donjim i Gornjim Krivošijama preostalo je vrlo malo stalnih stanovnika.
“Djecu na prostoru Krivošija danas nažalost možemo prebrojati na prstima jedne ruke. Uglavnom su to sve stariji, pa ja to najbolje mjerim po glasačkom spisku. Tako u mjesnoj zajednici Donje Krivošije ima 32, a u Gornjim Krivošijama oko 70 birača. To su ti dakle ti stalni stanovnici koji žive gore. Međutim kako je napravljen put sve više mladih ljudi se vraća i obnavlja svoja đedovska ognjišta. Krivošije posebno žive ljeti”, kazao je Samardžić.
Kako je naznačio, valorizujući njegove prirodne i kulturno-istorijske potencijale, popularizaciji tog područja doprinosi i manifestacija "Svi na Crkvice", koja je prije nekoliko dana uspješno održana drugi put u organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor, Opštine Kotor i suorganizatora Opštine Herceg Novi.
“Nekada su na ovom prostoru bili intenzivni stočarstvo i poljoprivreda, a raznim proizvodima snabdijevan je dio Boke. Svake nedjelje se, iz svake kuće, išlo se u Risan radi razmjene nekih proizvoda. Za današnje vrijeme zvuči nevjerovatno, ali su moj stric i moj otac sa desetoro djece živjeli od imanja gore”, kazao je Samardžić.
Na Krivošijama su Crkvice poznate kao mjesto sa najviše padavina u Evropi. Tu se nalazilo i jedno od posljednjih uporište Austrougarske monarhije, protiv koje su Krivošijani dizali nekoliko uspješnih ustanaka, a sa monarhijom 1870. čak potpisali i mirovni ugovor.
Od Austrougara su pored fortifikacija i puteva u surovom kršu, ostale i brojne bistijerne, a oko 10-tak ih i danas drži vodu većim dijelom. Njihovom reparacijom bi se značajno pomoglo u obezbjeđivanju vodosnabdijevanja ovog kraja.
Fortifikacijski sistem od čak 70 tvrđava činio je povezanu cjelinu poznatu kao „Primorska tvrđava Boka”.
Danas se na Crkvicama nalaze dvije tvrđave: Kom i Stražnik, kao i temelji nekadašnjih objekata kojih je bilo i do 150, a koji su građeni u periodu između četvrte decenije 19. vijeka do početka Prvog svjetskog rata.
Коментари0
Остави коментар