[ Objavila: J.B.Č. ]

BANKA HRANE

Pored postojećeg imamo i "novo siromaštvo"

Kako bi se izborili sa problemom siromaštva u Crnoj Gori iz NVO Banka hrane predlažu novi sistem stipendiranja studenata, smatraju da treba povećati minimalne penzije a dječiji dodatak da primaju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica. Oni dovode u pitanje način obračuna prosječne zarade a statističke podatke smatraju lošim.

Povodom 9. avgusta koji su Ujedinjene nacije priznale kao Međunarodni dan siromašnih iz NVO Banka hrane podsjećaju da je Crna Gora zadnje zvanične podatke o siromaštvu objavila 2013. godine.

"Kako nemamo podatke o broju siromašnih, godinama, postoje velikih sumnji da su zvanični podaci o broju nezaposlenih i broju korisnika socijalne pomoći fingirani kako bi se pokazalo da Vlada uspješno radi, pa ne možemo ni govoriti o ozbiljnom pristupu problemu kakvo je siromaštvo u Crnoj Gori", kazali su iz Banke hrane.

Smatraju da se situacija umnogome izmijenila i da pored već "prisutnog siromaštva" imamo i takozvano "novo siromaštvo".

"Riječ je o mlađim osobama koje su zaposlene, ali imaju vrlo mala primanja i ne mogu samostalno živjeti", precizirali su.

Važno je, kažu, da znamo kako država Crna Gora namjerava da se bori protiv siromaštva.

"Stopa siromaštva raste kako obrazovanje opada i najvažnija strategija u smanjenju siromaštva, jeste obrazovanje. Najsiromašniji su oni koji su najmanje obrazovani. Problem ranog napuštanja školovanja je ozbiljan indikator siromaštva. Jasno je da su to djeca iz siromašnih porodica", navodi se u saopštenju.

Kao rješenje predlažu novi sistem stipendiranja.

"U tom sistemu stipendije ne bi bile poklonjene nego bi stipendista imao obavezu da je vrati kada se zaposli", predlažu iz Banke hrane.

Ako je četvoročlanoj porodici, prema proračunu statističara, potrebno 256 eura za hranu, prosta računica, dodaju, pokazuje da dnevno za ishranu potroše oko osam i nešto eura što je malo više od dva eura po osobi.

Najveće siromaštvo je, kao navode, tamo gde je nosilac domaćinstva nezaposlen.

"Crnoj Gori je stopa nezaposlenosti nešto iznad 20%, zaposleno je oko 150.000 a skoro 83.000 radnika primalo je zaradu do 250 eura. Polovina njih prima minimalnu platu od 193 eura. Trećina zaposlenih neredovno prima plate a najbrojniji su zaposleni u trgovini, kojima je plata od 250 do 300 eura. Dvije trećine radnika prima zaradu ispod 500 eura, koliko zvanično iznosi prosječna plata, što dovodi u pitanje način obračuna prosječne zarade", ističu iz te NVO.

Statističke podatke smatraju veoma lošim a primanja zaposlenih kažu da su daleko od zadovoljenja čak i revidirane potrošačke korpe.

"Najveći doprinos borbi protiv siromaštva daju rast zaposlenosti i ekonomski razvoj. Postoje direktne mjere pomoći siromašnima, od kojih je novčana socijalna pomoć klasična vrsta sigurnosne mreže. Ako se gleda šire, i penzijski sistem i te kako sprječava siromaštvo. Moramo se pobrinuti da se poveća iznos minimalnih penzija jer one ne omogućavaju golo preživljavanje korisnika.
I davanja, kao što je dječiji dodatak, utiču na smanjenje siromaštva tako da je neophodno da ga primaju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, bez izuzetka", kazali su iz Banke hrane.