Objavio: F.R. [ Radio Crne Gore ]

TRIBINA U PETNJICI

Uloga književnosti važna za identitet Bošnjaka

Jezička tradicija Bošnjaka ima duboke korijene zapletane u alhamijado književnosti, epici i književnom stvaralaštvu brojnih pisaca 20. vijeka, što je polazište za obrazovnu i opštedruštvenu reformaciju jezika kao ključne odrednice identiteta svakog naroda, saopšteno je na edukativnoj tribini u Petnjici, na kojoj su govorili profesori i književnici Jahja Ferhatović, Amela Lukač Zoranić, Almasa Župljanin, Hodo Katal , Faiz Softić i drugi.

U procesu reformacije i razvoja bosanskog jezika i identiteta Bošnjaka jako je važna uloga književnosti i stvaralaca sa prostora Bihora, poručio je Jahija Ferhatović, podsjećajući da je veliki broj dobrih pisaca bošnjačke književnosti upravo sa tog prostora.

Ferhatović je u Petnjici govorio na edukativno-promotivnoj tribini Jezička tradicija Bošnjaka koju organizuje NVO Centar za kulturu-Bihor u okviru Festivala priče Zavičajne staze 2018. "Umjetnost je sumnjiva".

Gosti su naglasili značaj jezika i književnosti za nacionalnu svijest jednog naroda, ističući doprinos književnika sa prostora Bihora i Sandžaka za bosanski jezik i književnost.

„Mi smo prošli kroz proces jezičke identifikacije, utemeljenja, onda raslojavanja, ali i negacije. Sad iznova prolazimo kroz nešto što se može nazvati reformacija jezika. U tom procesu najzaslužniji su književnici, pisci i književni tekst. U svemu tome, najviše prednjače i najzaslužniji su lljudi iz ovog bihorskog kraja zato što i po kvalitetu i po kvantitetu najveći broj naših pisaca upravo dolazi iz Bihora”, objasnio je Ferhatović.

Kako je kazao, važno je napomenuti koliko u suštini jezička pripadnost može da odredi jedan književni prostor i vrijeme i bude temelj ili okosnica identeta jednog naroda.

"Ovaj prostor Bihora još od starijih vremena, a posebno od druge polovine 20.vijeka dominantan je u književnosti. Prostor Bihora je prepoznat kao poseban prostor i tema od druge polovine 20.vijeka u cjelokupnoj jugoslovenskoj književnost, posebno od pojave Ćamila Sijarića kada se počinje prepoznavati Bihor kao prostor književnog izvorišta“, rekao je Ferhatović.

On je istakao da je neophodno sačuvati jezik da bi se očuvao identitet. Kako je kazao Ferhatović, u književnosti se korijeni tog jezika mogu pratiti i do perioda prije Ćamila Sijarića. U tom kontekstu, kako je objasnio, važna je usmena epska tradicija. 

„Najznačajniji predstavnik Bošnaka u epskoj tradiciji sa ovih prostora svakako je Avdo Međedović“, naveo je Ferhatović, pojašnjavajući da je njegova epika značajan, nepresušan rudnik jezika.

On je za očuvanje identiteta Bošnjaka kroz književnost naveo i veliki značaj alhamijado pjesnika, poput Bihorca Ibrahima Biočaka.

Podsjetivši da Univerzitet u Novom Pazaru ima dobru saradnju sa Fakultetum za Crnogorski jezik i književnost - Ferhatović je pohvalio odnos Crne Gore kao države prema identitetu i jeziku Bošnjaka, navodeći da za reafirmaciju i razvoj bosanskog jezika na širem prostoru, u regionu, nedostaje adekvatna institucionalna podrška iz središta matice Naroda (BiH) kao i aktivnija uloga svih u društvu da se jezik bošnjaka prepozna optimalnije.

Amela Lukač Zoranić koja je govorila o duhu bosanskog jezika u ženskom pismu u Sandžaku, naglasila je važnost komunikacione i estetske funkcije jezika, kao i razvoja kolektivne svijesti. Ona smatra da se kroz jezik najkompleksnije očitava nacionalna i lična svijest, jer je “jezik najvažniji dio identifikacije i samoidentifikacije jednog naroda“.

Lukač-Zoranić je opisala jezik kao kontuniarani dijalog, jer, kako kaže, jedan od velikana ovih prostora Ćamil Sijarić “i dalje razgovara sa nama kroz svoja djela“.

Ona je govorila stihove i ukazala na značaj stvaralaštva pjesnikinja sa prostora Bihora i Sandžaka, poput Nadije Rebronja, Ajše Bahović, Hankuše Hamzagić, Dine Murić, Bisere Boškailo, Rebeke Čilović i drugih.

Profesorica Almasa Župljanin posvetila je pažnju jeziku bihorskih pisaca, naglašavajući značaj jezik za identitet jednog naroda, navodeći da su u djela bošnjačke književnosti vješto utkani identitet i tradicijia. Bošnjački pisci su, kako je navela, izvrsni poznavaoci jezika i prostora na kome žive, pa su i čuvari jednog naroda i vremena.

Profesor Hodo Katal naveo je da su pisci poput Ćamila Sijarića, Huseina Bašića, Meše Selimovića velikani bošnjačke književnosti, ali da je epski pjevač Avdo Međedović „bošnjački Homer“ koji je “pjesmom sazidao identitet bošnjačkog naroda“.

Cilj tribine bio je otvaranje dijaloga o jezičkoj i književnoj tradiciji Bošnjaka u Crnoj Gori, koji bi trebalo da dovede do sistematičnijeg i edukativno djelotvornijeg proučavanja i afirmisanja te tradicije ali i savremene upotrebe tog jezičkog blaga, kroz edukativni procec u obrazovanju, medijima i opštoj govornoj praksi.