[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

ISTRAŽIVANJE

Većina portala bez pravila komentarisanja

Više od polovine portala u Crnoj Gori nema objavljena interna pravila komentarisanja, a u većini tih medija komentari se ne moderiraju, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za medije.

Savjetuju uvođenje jasnih pravila na vidljivom mjestu, ali i druge preporuke kako se neprimjerenim komentarima ne bi kršio etički kodeks.

Često se na portalima nađu neprimjereni komenatri čitalaca, koji moraju biti uređeni ili uklonjeni. Većina onlajn medija u našoj zemlji ima interna pravila, ali djelimično poštuju kodeks.

Potrebno je unaprijediti kapacitete po uzoru na evropska iskustva, omogućiti bolju interakciju, uvesti ombudsmana koji štiti prava čitalaca, ali i pregled i analizu komentara, navodi istraživač Milica Bogdanović, objašnjavajući rezultate istraživanja.

Primjenjuju se dva tipa moderiranja, premoderiranje prije objavljivanja i postmoderiranje, tako što se svi komentari objave, pa tek onda uklanjaju nepoželjni.

Nakon predstavljenih rezultata uslijedila je debata na kojoj su medijski stručnjaci prenijeli iskustva iz svojih zemalja.

“Mi smo u 'Gardijanu' uglavnom radili postmoderaciju, kako bismo očuvali spontanost. Ako imate ljude u vašem timu koji su angažovani za taj posao, neophodno je da u radu primjenjuju jasna pravila, da bi znali sta je problematično. Tako štedimo i novac i vrijeme", kaže Kris Eliot.

Web je pomjerio odnose između čitalaca i medija, što je stavilo pritisak na novinare, koji treba da opravdaju ono što pišu, objašnjava Eliot.  On kaže da su oni uglavnom prevazišli problem, da je to bilo "vrijeme adolescencije web portala".                    

Katarina Jakopič, odgovorna urednica web portal RTV Slovenije, kaže da rade postmoderaciju, ali kada se radi o određenim temama ili sadržajima koji mogu da izazovu neprimjerene komentare prelaze na premoderaciju ili potpuno ukidaju mogućnost komentarisanja.

"Imamo opšti kodeks i svoja pravila na stranici i naša su najrigoroznija. Naši korisnici morajuda se registruju. Preko FB profila ili E maila", kazala je Jakopič.

Odgovorna urednica Portala RTCG, Olja Bulatović, kaže da joj je, analizirajući sadržaj neobjavljenih komentara, veoma brzo postalo jasno da postmoderacija kod nas ne dolazi u obzir.

"U ovom trenutku, čak i kada se radi o nekim temama koje djeluju naivno, dovela bi do velikih problema", kaže Bulatović.

Ona objašnjava da su pravila jasno istaknuta na Portalu, da nema mnogo komentara koji se ne mogu urediti, skratiti i prilagoditi za objavljanje, što je odgovornost medija. Ipak, skreće pažnju na dodatni problem.        

“Nekada mi se čini, kada uđem u svijet komentara, da imamo četnike i partizane u zemlji botova. Nemamo istraživanje koliko ljudi ovdje organizovano komentariše na informativnim portalima, koliko programa stavlja pluseve i minuse, ali samim tim što je to na našim Portalima, mi dijelimo odgovormnsot za kreiranje javnog mnjenja", rekla je Bulatović.

Nevena Krivokapić, medijska pravnica i članica Savjeta za štampu iz Srbije, kaže da je premoderacija često nedosljedna i nedovoljno kvalitetna, ali istovremeno “to je teško, vi vagate između nečije slobode govora i prava drugog lica koje može da bude ugroženo”.

“Pravo na odgovor i pravo na žalbu je korak dalje, a komentatori treba da budu obaviješteni zašto je njihov komentar uklonjem”, kazala je Krivokapić.

Potrebna je adkvatna regulativa, kaže ona, a onda je pogodnija postomedracija jer “je potreban manji broj moderator, smanjenje troškova i bolje upravljate pravnim rizicima”

Istraživanje i debata organizovani su u okviru projekta “Respekt za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja gradjana u etičke medije”, a sprovodi ga Institut za medije u saradnji sa Mirovnim institutom iz Ljubljane uz podrsku EU.