[ TVCG, Objavila: J.B.Č. ]

VETERINAR IZ BERANA

Sjever bogom dan za stočarstvo

Sjever naše zemlje geografski je predodređen za bavljenje raznovrsnim vidovima poljoprivredne proizvodnje, prvenstveno za stočarstvo. Veterinar, Ratko Ralević iz Berana kaže da je baš zbog toga prije dvadesetak godina upisao veterinu, želio je da se bavi liječenjem i prevencijom bolesti kod stoke.

"Kada sam upisivao, Veterinarski fakultet i srednju Veterinarsku školu, moja osnovna vizija je bila da će Berane i sjever Crne Gore imati veliku ekspanziju stočarske proizvodnje, u ovčarstvu, kozarstvu, zatim govedarstvu, bilo tu da se radi o tovu životinja, proizvodnji mlijeka, proizvodnji priplodnih grla ili u svinjarstvu", kazao je Ralević.

No, iz godine u godinu je kako objašnjava Ralević, sve manje ljudi koji se odlučuju za stočarstvo, jer sada su interesantni drugi vidovi uzgoja životinja.

"Dešavaju se neke čudne stvari, okrećemo se sve više ka liječenju kućnih ljubimaca, jer broj kućnih ljubimaca sve više i više raste, što je malo i čudno za sjever Crne Gore. To je neka realnost, koju smo morali da prihvatimo i moramo svoje ambulante osavremenjavati i prilagođavati trenutnom stanju", ističe Ralević.

Obzirom da je svakodnevno na terenima sela na sjeveru Crne Core, naš sagovornik kaže da su sela napuštena zbog industrijalizacije.

"Sad su ta imanja zapuštena i jako je teško ljude vratiti na selo, jako ih je teško motivisati da se bave poljoprivreom. Poljoprivreda nije ispijanje kafe u kafićima i ručkovi u restoranima, to je mukotrpan posao, od koga može porodica zaraditi uz sve podsticaje koje daje Ministarstvo poljoprivrede koje treba pohvaliti", dodaje veterinar iz Berana.

On ističe da je problem sa otkupom evidentan i dodaje da ga treba rješavati.

"Mislim da bi trebalo da se garantuju cijene otkupa, kako niko od natkupaca ne bi mogao da ucjenjuje stočare, nego da stočar zna koja je cijena prve, druge i treće klase junetine, govedine i ostalih vrsta mesa. Takođe treba odrediti otkupnu cijenu sira. To je jedan od najznačajnijih podsticaja da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Svaki čovjek prvo preračuna kolika mu je zarada pa onda počinje da se bavi nekim poslom", napominje Ralević.

On ima predlog za resornog ministra.

"Da se vrši podsticaj od sljedeće godine ako već ne može od ove, da ljudi prave farme sa jedno 20–50 krmača za prašenje, jer mislim da ovi krajevi vape za određenim bojem kako svinja za priplod tako i svinja za tov. Nakon toga ne bi morali da uvozimo te iste svinje ko zna odakle i kakvog kvaliteta i zdrastvenog stanja. Bez obzira na uvoz mi provjeravamo i sve je to pod veterinarskim nadzorom, ali ipak bi bilo bolje da imamo naše domaće meso i da se podstiču naši poljoprivredni proizvođači", kaže veterinar iz Berana.

Trenutno se na prostoru cijele Crne Gore sprovode se mjere predviđene programom zdrstvene zaštite životinja za 2018. godinu, u prvom redu su vakcinacije goveda i ovaca protiv plavog jezika.

"Poslije toga ide vakcinacija goveda protiv kvrgave kože, zatim vakcinacija svinja protiv klasične kuge svinja, tuberkulinizacija i ujedno vađenje krvi za ispitivanje za brucelozu goveda, uzimanje krvi za brucelozu ovaca i još da napomenem za sva grla koja nijesu vakcinisanja prošle godine, biće vakcinisana, a ostala biće revakcinisana", saopštio je Ralčević.

U narodu je zastupljeno mišljenje, da proizvodi od vakcinisane životinje određeni period nijesu bezbjedni za konzumaciju. Za vrijeme zaraze kvrgavom kožom krava, ističe naš sagovornik, preporuka poljoprivrednim proizvođačima bila je da 21 dan nakon vakcinacije prokuvavaju mlijeko i da ga nakon toga koriste, sada je upustvo proizvođača vakcina drugačije.

"Sad se može bez problema koristiti milijeko, tako stoji u preskripcijama proizvođača vakcina. Tako da stočari mogu biti bezbrižni. Najmjerodavnija su upustva proizvođača vakcina i preporuke Uprave za bezbjednost hrane koja je krovni organ za ovu oblast", zaključio je Ralević.

Drgana Šćepanović, TVCG