Mina; B.V.

URA OCJENJUJE

Nije problem broj ljekara, već kvalitet

Crna Gora ima jedan od najgorih zdravstvenih sistema i najmanje ljekara po stanovniku, od svih država članica Evropske unije i zemalja kandidata, rekao je funkcioner Građanskog pokreta URA, Miodrag Pavličić.

On je, predstavljajući Program reforme zdravstvenog sistema Crne Gore, pod nazivom “Zdravstvo za sve!”, kazao da problem nije u broju ljekara, koliko u njihovom kvalitetu.

"Crna Gora izdvaja najmanje finansijskih sredstava za zadravstvo u Evropi, svega oko pet odsto. Manevarski prostor u takvom sistemu je jako mali, gotovo nepostojeći, dok građani pored obaveznog zdravstvenog osiguranja izdvajaju skoro 40 odsto iz sopstvenog džepa, za pokrivanje troškova liječenja”, kazao je Pavličić.

Pavličić je kazao da URA predlaže donošenje dugoročne Strategije razvoja i unapređenja zdravstvenog sistema za period ‎2019-2030. godine i uvećanje godišnjih izdvajanja za zdravstvo “u 2019. godini na 5.36 odsto BDP-a, kako bi proporcionalnim uvećavanjem do 2023. godine izdvajali 6.8 odsto BDP-a”.

On je ocijenio da se mora depolitizovati zdravstveni sistem i zaustaviti negativna selekcija kadrova, kako bi bili birani po znanju, iskustvu, stručnosti i učincima, a ne po političkoj pripadnosti.

"Neophodno je unaprijediti edukaciju, uslove za rad i organizaciju za funkcionisanje primarne zdravstvene zaštite, kako bi se stekli uslovi da se što više građana liječi u okviru primarne zdravstvene zaštite”, kazao je Pavličić.

Pavličić je naveo podatak da se u Kliničkom centru (KC) obavi čak 51 odsto svih pregleda u Crnoj Gori, umjesto da se do 80 odsto svih slučajeva rješava na nivou primarne zaštite. “Zbog toga je KC preopterećen, što je i najbolja slika stanja našeg zdravstvenog sistema".

"KC je izgrađen prije 45 godina i postao je previše mala bolnica za potrebe svih građana. U posljednje tri decenije, otvorene su mnoge subspecijalističke jedinice, pa u KC-u nema dovoljno prostora i postoji povećan rizik od širenja intrahospitalnih infekcija”, kazao je Pavličić.

On je kazao da apsolutni prioritet mora biti izgradnja novog Urgentnog bloka sa smještajnim kapacitetima i operacionim salama, dok se u najkraćem roku mora krenuti u rekonstrukciju KC i izgradnju njegovog novog II bloka za najsloženije programe”.

“KCCG je dao ogroman doprinos razvoju moderne medicine u Crnoj Gori, zbrinjava na hiljade pacijenata svakog mjeseca od najtežih bolesti i uslovi za rad ljekara i zdravstvenih radnika moraju biti prilagođeni evropskim standardima. URA je prepoznala značaj regionalnih bolnica i KC-a, šta mora biti jedna od prioritetnih reformi u cijelom zdravstvenom sistemu”, rekao je Pavličić.

On je kazao da se lokalne samouprave moraju uključiti u proces stvaranja uslova u bolnicama, shodno evorpskoj povelji, jer je “neshvatljivo da Glavni grad ne zanimaju katastrofalni uslovi u kojima se liječi skoro 250 hiljada građana”.

Program reforme zdravstva obuhvata i niz drugih mjera, među kojima su rekonstrukcija Instituta za bolesti djeteta, uvođenje prakse obaveznih sistematskih pregleda za djecu u školama, uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, uvođenje DRG sistema i informatizaciju sistema, preispitivanje položaja Montefarma.

Prema njegovim riječima, doktora kao centralnu figuru mora pratiti i određeni sistem, koji bi se trebao zasnivati i na principima odgovornosti, humanosti, efikasnosti i finansijske održivosti.

"Krajni ciljevi su produženje produktivnog života ljudi, kao i unapređenje kvaliteta života, poboljšanje materijalnog stanja zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika”, kazao je Pavličić.