[ Izvor: Mina, Objavio: I. P. ]

GLUŠICA O KODU ZA JEZIK

Crnogorski zaštićen od negiranja

Za crnogorski jezik međunarodni kod predstavlja sigurnost i zaštitu od negiranja i posvajanja, ali i od nepotrebnog karikiranja i arhaizovanja, ocijenila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Rajka Glušica.

Kongresna biblioteka iz Vašingtona i njen Komitet za ISO 639 dodijelio je poseban međunarodni kod za crnogorski jezik. Oznaka za crnogorski jezik biće CNR.

Glušica je agenciji MINA rekla da taj kod predstavlja crnogorsku varijantu zajedničkog standardnog policentričnog srpskohrvatskog jezika, što, kako smatra, predstavlja pravedno i racionalno rješenje.

“Nakon dodjeljivanja kodova srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, nije bilo apsolutno nikakvog opravdanja da se međunarodni kod, po istom principu, ne dodijeli i crnogorskom jeziku”, ocijenila je Glušica.

Kako smatra, traženje iz Vašingtona da se podastru lingvistički dokazi koji bi uvjerili njihove stručnjake da su crnogorski i srpski različiti jezici (isto važi i za bosanski i hrvatski) bilo je samo opravdanje za odbijanje zahtjeva Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević".

“A pokušaj iznalaženja razlika i dokazivanja u tom smjeru više je nego smiješan”, dodala je Glušica.

Prema njenim riječima, opštepoznato je da nema lingvističkih činjenica koje bi dokazale da se radi o različitim jezicima.

“Radi se o četiri varijante jednog policentričnog standardnog jezika i skoro sto postotna razumljivost govornika standardnih varijanti to potvrđuje”, kazala je Glušica.

Ona pojašnjava da varijante imaju svoje specifičnosti, normative, različita imena i veoma veliku simboličku funkciju u nacionalnoj identifikaciji.

Kako je rekla Glušica, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević“, strpljivo je istrajavala u svom zahtjevu i sačekala da se steknu i politički uslovi za pozitivan odgovor iz Vašingtona.

Ona je ocijenila da je međunarodni kod za jezik veoma važan za crnogorsku kulturu, naročito u bibliotečkoj djelatnosti u sistematizaciji, katalogizovanju i klasifikovanju knjiga i bibliotečke građe, u Crnoj Gori i u svijetu.

“Sve ono što pripada crnogorskoj književnosti, izdavaštvu, kulturi, a obrađuje se u bibliotečkim fondovima i sistemima biće označeno međunarodnim kodom CRN ili Montenegrin što je za jedni brojčano malu populaciju, njenu kulturu, književnost, izdavaštvo, jezik i opstanak od presudnog značaja”, objasnila je Glušica.

Time se, prema njenim riječima, Crna Gora i crnogorsko ime upisuju u veliku bibliotečku knjigu svijeta. i toj knjizi dodaju svoj list 
Kako je rekla Glušica, crnogorski jezik nije varijanta srpskog jezika već standardnog srpskohrvatskog kao što su to i srpski, bosanski i hrvatski. 

Vašington je, kako navodi Glušica, dodijelio posebne kodove varijantama jednog policentričnog jezika, što nije pogrešno i nije presedan.

“Za naše prilike to je najbolje rješenje, u vremenu balkanskih nacionalizama i ksenofobije svaki narod ima svoju državu i nacionalno ime za jezik”, smatra Glušica.

Ona se, kako dodaje, nada da će to smanjivati asimilatorske pretenzije i aroganciju većih i moćnijih, ali i strah i komplekse manjih.

“Kakvu ćemo jezičku i kulturnu politiku voditi zavisi od nas samih, naše mudrosti i sposobnosti”, zaključila je Glušica.