ČIRGIĆ O KRITIČARIMA

Negirali jezik zbog države Crne Gore

Crnogorci ne mogu imati jezik, ne mogu imati crkvu, ne mogu imati naciju - dugoročno dakle ne mogu biti država, to je poruka koju čujemo svakodnevno. Stoga je međunarodni čin priznanja crnogorskoga jezika prvorazredni praznik za jezikoslovnu montenegristiku, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Adnan Čirgić.

Crnogorci su do prije sedmicu bili jedan od rijetkih naroda na svijetu koji, uprkos stavovima relevantnih lingvista i slavističkih centara koji postojanja jezika s njihovim nacionalnim imenom tretiraju kao aksiom, nijesu imali oficijelno priznanje da crnogorski jezik postoji pa je cjelokupna njihova pismenost u internacionalnom sistemu katalogizacije knjiga tretirana kao srpska.

Crnogorsku inicijativu za priznanjem crnogorskog jezika Ujedinjeni savjetodavni komitet za kodifikaciju jezika, sa sjedištem u kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, ignorisao je godinama.

Prvi pisani zahtjev za dodjelu međunarodnog koda Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ uputila je Tehničkom komitetu ISO 639 u julu 2008. godine. Dokumentacija je kmpletirana i proslijeđena u Vašington u septembru 2015. Zahtjev je, nakon brojnih procedura, odobren je u petak 8. decembra 2017. godine. 

Čirgić je za Pobjedu kazao da je dobijanjem međunarodnoga koda za crnogorski jezik naš  jezik ujedno stekao i međunarodno priznanje.

"Za jezik sam po sebi ta činjenica nije od osobitoga značaja, ali jeste za državu Crnu Goru i za utvrđivanje našega državnog i nacionalnog identiteta. Dobijanje međunarodnoga koda nosi jasnu poruku- crnogorski jezik postoji, iza njega stoji narod koji njime govori, država u kojoj se koristi i knjige u kojima je opisan".

Čirgić je naveo da ni dosad niko dobronamjeran nije dovodio u pitanje postojanje crnogorskoga jezika.

"Negiranje crnogorskoga jezika nikad nije imalo naučnu podlogu- bila je to otvorena ili skrivena negacija Crne Gore, neki vid savremenoga okultizma protiv napretka države. Crnogorci ne mogu imati jezik, ne mogu imati crkvu, ne mogu imati naciju - dugoročno dakle ne mogu biti država, to je poruka koju čujemo svakodnevno. Stoga je međunarodni čin priznanja crnogorskoga jezika prvorazredni praznik za jezikoslovnu montenegristiku", poručuje Čirgić.

Prema njegovim riječima, crnogorski jezik, ovakav kakav jeste i kako je standardizovan, od strane krovne svjetske ustanove priznat je kao poseban jezik koji ima svoj poseban međunarodni kod.

"S tom činjenicom mogu da se pomire ili da nad njom tuguju svi oni koji su tvrdili da crnogorski jezik ne postoji ili da je neadekvatno standardizovan. I ne bih se više zadržavao na prevaziđenim mišljenjima koja potiču iz polovine XIX vijeka", naveo je Čirgić.