[ Objavila: J.B.Č. ]

BANKA HRANE

Više od 15.000 djece u CG živi u siromaštvu

U Crnoj Gori više od 15.000 djece živi u siromaštvu. Najviše ih je u porodicama sa troje i više djece, bez zaposlenih, u porodicama korisnika materijalnog obezbjeđenja, to su djeca samohranih roditelja, bez odgovarajuće roditeljske brige, djeca s teškoćama u razvoju i djeca romske nacionalne manjine, saopšteno je iz Banke hrane.

Iz te NVO podsjećaju da je 2012. godine urađena prva studija UN o siromaštvu djece u Crnoj Gori koja je, podsjećaju, pokazala da u siromaštvu najviše žive djeca.

"Ostaviti djecu da žive u siromaštvu, ne pomoći im, ne dati im podršku vrlo često može voditi tome da ta djeca ostanu živjeti u siromaštvu, da odrastu u ljude koji nemaju radnu kvalifikaciju, koji nemaju zvanje koje će im omogućiti pronalazak posla koji će im osigurati pristojnu platu od koje mogu živjeti. Tako se stvara ciklično siromaštvo koje se prenosi sa generacije na generaciju", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Oni ističu da mnogo djece u Crnoj Gori živi u takozvanom relativnom siromaštvu, što objašnjavaju, znači da je životni standard djeteta daleko od onog što se smatra normalnim stilom života djece u društvu.

"Djeca su posebno zavisna od svojih roditelja, stoga se u rješavanju problema siromaštva djece, djeca ne mogu posmatrati kao izolovani subjekti", kazali su iz te NVO.

Iz Banke hrane ističu i da je potrebno uvesti nultu stopu poreza na dječji hranu i minimizirati stopu poreza na dječiju garderobu i obuću.

"Dječiji dodatak mora biti zadovoljavajućeg iznosa novca i obavezujući, što bi značilo da bude neka vrsta sigurnosti za svu djecu koja dolaze i socijalno ugroženih porodica", navodi se u saopštenju.

U Crnoj Goro se, kako navode, pojavilo tzv. "novo siromaštvo" koje je povezano s ekonomskom krizom, porastom nezaposlenosti, nesigurnim zaposlenjem, financijskom nesigurnosti, prezaduženošću.

"'Novo siromaštvo' odnosi se i na obrazovano stanovništvo iz urbanih sredina koje više nije u stanju održati dosadašnji životni standard te žive u financijskoj nesigurnosti i sve češće traže pomoć", kazali su iz Banke hrane.

Oni smatraju da jedna od prioritetnih aktivnosti svih koji se bave djecom treba biti socijalno uključivanje siromašne djece i suprotstavljanje svakom obliku diskriminacije.

"U svrhu efikasnije borbe protiv siromaštva djece i planiranja efikasnih programa pomoći i podrške, potrebno je unaprijediti praćenja pokazatelja siromaštva djece i provoditi istraživanja.
Naophodno je jačati partnerske odnose između organizacija civilnog društva, javnih ustanova i ustanova jedinica lokalne samouprave kako bi se izradili, realizovali i koordinirali programi pomoći siromašnim porodicama sa djecom, a koji bi bili usmjereni smanjivanju i sprečavanju pojave siromaštva i socijalne isključenosti", navodi se u saopštenju.

Iz Banke hrane ističu da Vlada Crne Gore mora sistemski da riješi problem siromaštva, uključujući i siromaštvo djece.

"Na to se obavezala potpisavši 17 ciljeva održivog razvoja UN 2015. godine među kojima je prvi iskorjenjivanje siromaštva do 2030. godine. Strategija za borbu protiv siromaštva mora ugledati svetlost dana i ne razumijemo zašto se odlaže izrada ovako važnog dokumenta", navode iz Banke hrane.

Važno je, navode, da država prepozna ranjivost siromašne djece i vrijednost ulaganja u djecu u najranijoj dobi i ukazuju na značaj medija u rješenju problema siromaštva.

Kao preporuku za borbu protiv dječjeg siromaštva iz Banke hrane navode da je omogućavanje siromašnoj djeci uključivanja u redovni program predškolskog obrazovanja.

"Jer ono u nije samo socijalizacijski moment u životu jednog djeteta kojim razvijamo njegove potencijale, nego može biti u egzistencijalnom smislu dobra podrška optimalnom rastu i razvoju djeteta. Jednako je važno da djeca iz socijalno ugroženih porodica u školskom sistemu imaju besplatan obrok koji ne samo da će pomoći roditeljima u finansijskim smislu već će doprinijeti i rastu i razvoji kao i boljem uspjehu djece u nastavi. Besplatan prevoz djece do škole je jedan od načina kako pomoći djeci iz socijalno ugroženih porodica da redovno pohađaju nastavu i ostvaruju bolje rezultate", navodi se u saopštenju.

Iz Banke hrane ističu i da su akcije podizanja javne svijesti o važnosti iskorijevanja siromaštva značajne da podstaknu građane i društveno odgovorne kompanije na važnost redovnog doniranja i pomaganja socijalno ugroženim porodicama.