[ Objavila: J.B.Č. ]

SAVEZ SLIJEPIH CG

Potrebno napraviti registar faksimila

U Crnoj Gori je potrebno napraviti registar faksimila za osobe sa otećenjem vida jer potpisavanje otiskom prsta ostavlja utisak da su te osobe nepismene, ocijenjeno je na savjetovanju Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

Savjetnik za socijalna pitanja u SSCG, Andrija Samardžić, kazao je danas, na Tradicionalnom savjetovanju organizacija osoba oštećenog vida „Pristup pravdi pod jednakim uslovima za osobe oštećenog vida", da osobe sa oštećenim vidom ne mogu sa faksimilom, kao svojeručnim potpisom, da zaključuju sve pravne poslove, napominjući da postoje brojna ograničenja.

"Vrlo često se dešava da se ti poslovi zaključuju otiskom prsta. Ovdje imamo više faktora koji ukazuju na to da je potpisivanje otiskom prsta štetno. Prvenstveno u samim ličnim ispravama osoba sa oštećenim vidom, stoji oznaka da ta osoba ili nije u mogućnosti da se potpiše ili nije pismena", istakao je Samardžić.

Prema njegovim riječima, potpisivanje otiskom prsta je veoma nepovoljno rješenje, posebno kada se govori o osobama oštećenog vida koje su na nekim funkcijama.

"Oni jednostavno moraju da se bore sa svim predrasudama i stereotipima gdje oni u samom poslu ostavljaju utisak osobe koja ne zna da čita i piše. Imamo brojne situacije na šalterima banaka, u notarskim kancelarijama gdje se potpisuju otiskom prsta. A, na kraju krajeva potpisivanje otiskom prsta je veoma često otežano, a valjanost potpisa druge osobe se naravno ne prihvata", objasnio je Samardžić.

Zakon o ličnoj karti se, kako je rekao, direktno ne bavi osobama oštećenog vida, već se podrazumijeva da ona osoba koja nije u mogućnosti da se potpiše ostaviti samo sliku i otisak prsta. Zakon o notarima u savremenoj praksi je, kako je dodao, najviše štetan po osobe oštećenog vida.

Predstavnik Notarske komore Crne Gore, Igor Stijović, objasnio je da po Zakonu o notarima, kada osoba sa oštećenim vidom traži notarske usluge, dužna je da sa sobom povede i svjedoka koji će da joj pročita to što potpisuje.

"Pored toga svjedoka moraju biti još dva svjedoka. Mislim da je ta odredba Zakona malo apsurdna, jer nama kao licima kojima je država dala javna ovlašćenja se vjeruje. Prema tome, ono što bi svjedok pročitao, pročitali bismo i mi. Ali takva je zakonska normativa i mi tu ne možemo ništa", istakao je Stijović.

On je rekao da, prema faksimilu kao načinu potpisivanja notarskog akta, ima rezervu.

Izvršni direktor SSCG, Gora Macanović, rekao je da se osobe sa oštećenjem vida, kada je riječ o pravu na pristup pravdi, suočavaju sa mnogobrojnim barijerama.

"Ali nekako nalazimo način da da prevaziđemo te barijere na lakši ili teži način. Prosto nam je to postalo sastavni dio našeg života. Međutim, razvoj civilizacije i društva u svakom smislu dovodi do toga da smo i mi u obavezi da insistiramo da se neke preprake na koje nailazimo sistemski riješe", kazao je Macanović.

On je rekao da je najvažniji ugovor, kada su u pitanju osobe sa oštećenim vidom i osobe sa invaliditetom (OSI), Konvencija o pravima OSI, koju je Crna Gora prihvatila i ratifikovala je 2009 godine. Macanović smatra da je potrebno da se napravi registar faksimila za OSI, kao što postoji registar ljekarskih faksimila.

Predstavnica Saveza slijepih Makedonije, Vesna Sofronijevski, rekla je da bi trebalo da se izbjegnu sva zamjenska potpisivanja.

"Ne treba niko u ime slijepoga da deponuje potpis, jer nažalost i danas postoje zloupotrebe, čak i od strane najbližih. Svjetske tenedencije se kreću u pravcu da nema ništa zamjenski, da niko ne radi ništa u ime vas, nego da se nađe oblik da sama osoba uradi nešto za sebe i o sebi", pojasnila je Sofronijvski.