[ Objavila: J.B.Č. ]

ĐUROVIĆ OCJENJUJE

CG može u EU i prije 2025.

Šef Evropske komisije Žan Klod Junker nije 2025. godinu definisao kao godinu za pristup Evropskoj uniji (EU), već je dao predlog, a može da se pristupi i prije toga, kazala je na Konferenciji u Petrovcu predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović. Ona je objasnila da je u tom slučaju pozicija Crne Gore nešto bolja u odnosu na Srbiju i druge zemlje regiona.

Evropska unija se suočava sa mnogobrojnim krizama ali su iz mnogih kriza proizašla dobra rješenja, zaključak je panela "Može li Evropska unija prevazići postojeću krizu?" dvodnevne konferencije "Petrovački diskursi o Evropi", koja se održava u Petrovcu,

Konferenciju je organizovao Centar za spoljnu politiku, Fondacija Hans Zajdel i Univerzitet Donja Gorica.

Šefica Pregovaračkog tima Republike Srbije u pregovorima sa Evropskom unijom, Tanja Miščević ocijenila je da se Evropska unija suočava sa krizama poput migrantske krize, Bregzita, budućnosti Evro-atlantske saradnje, klimatskih promena, sajber ratova, pregovora sa Turskom i mnogih drugih.

"Postavlja se pitanje gde je tu Zapadni Balkan ili predstavljamo još jedan dodatak ovim problemima?", pita se Miščević.

Osvrćući se na nedavnu najavu predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera, o pravljenju strategije za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore u EU do 2025. godine Miščević je kazala da "EU smatra da se krize prevazilaze nerealnim optimizmom", i dodaje da je Junker zadao veoma ozbiljan datum iako je predsjednik Evropske komisije samo do maja 2019. godine.

Što se tiče godine koja se pominje za proširenje, kazala je Miščević, postoje različita tumačenja. Miščević smatra da ih svako tumači drugačije ali i da ništa nije obećano tim datumom.

"Svi mi imamo sopstveno tumačenje šta je on to rekao, međutim smatram da on nije rekao 2025. kao godinu u kojoj je članstvo osigurano, već je bio jasan da će poslije narednih izbora u EU biti prostora da se proširenje desi. Ali on to svakako nije obećao", naglašava šefica Pregovaračkog tima.

Sa njom je saglasna i profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.

"Junker nije 2025. godinu 'zakucao', nije rekao do tada ćete pristupiti, već je dao predlog, može da se pristupi i prije toga", ističe Đurović.

Kao bivša crnogorska ministarka za evropske integracije, Đurović je objasnila da je u ovom slučaju pozicija Crne Gore nešto bolja u odnosu na Srbiju i druge zemlje u regionu.

"Mi nemamo pitanje Kosova ili promjene imena države. Imamo otvorenih 28 poglavlja, 3 zatvorena. Suština je dubina reformi i kvalitet dijaloga koji se vodi oko pregovora za članstvo", kaže Đurović.

Osvrćući se na položaj regiona, predsjednica Centra za spoljnu politiku, Aleksandra Joksimović objašnjava da region treba da se posveti ekonomskom napretku kako bi se ubrzao proces evropskih integracija.

"Ukoliko region ne bude napredovao na adekvatan ekonomski način, bojim se da će članstvo u Evropskoj uniji ostati udaljena nada", uvjerena je Joksimović.

Ona dodaje da će pregovarači proces biti i dalje fokusiran na nekoliko tema, prvenstveno na vladavinu prava i borbu protiv korupcije ali i na regionalnu stabilnost.

Međutim, evropske integracije ostaju prioritet regiona Zapadnog Balkana.

"Evropske integracije su temeljni strateški cilj regiona i to je nešto na čemu svi zajedno treba da radimo", uvjeren je profesor Univerziteta Donja Gorica, Milan Podunavac.

Da region nije usamljen u procesu evropskih integracija, objašnjavaju iz fondacije Hans Zajdel.

"Postoji fokus i spremnost Njemačke da podrži jugoistok Evrope, i ta podrška će se i u buduće nastaviti", ističe šef odjeljenja za jugozapadnu i istočnu Evropu fondacije Hans Zajdel, Klaus Fisinger.

On objašnjava da Berlin plus nije zamjena za članstvo u EU, kako mnogi smatraju.

Ipak, pomoć potrebna i Evropskoj uniji, smatra profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, Dejan Jović, pogotovo u trenutku kada je jedna od članica odlučila da istupi iz nje – Velika Britanija. Jović ističe da se nesaglasnost u Uniji oko mnogih bitnih pitanja može videti najviše na primeru Bregzita.

"Unija i danas ne govori jedinstvenim glasom o ključnim spoljno-političkim pitanjima, i to je problem", zaključuje Jović.