Objavila R.B.

PRAVA MARGINALIZOVANIH

Partije da budu saveznici civilnog društva

Koliko su mladi u Crnoj Gori ujedinjeni u različitostima - bila je tema razgovora u "Evropskom kafeu", koji je, u saradnji sa fondacijom Fridrih Ebert, organizovao Centar za građansko obrazovanje. Gosti Evropskog kafea za mlade bili su predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro Danijel Kalezić, poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić. Oni su razgovarali sa predstavnicima srednjoškolskih i studentskih organizacija, kao i sa predstavnicima omladinskih organizacija i podmladaka političkih partija.

Saradnica na programima u CGO-u Tamara Milaš podsjetila je na istraživanje CGO-a i FES-a Mladi – društveni dekor ili društveni kapital, čiji podaci ukazuju da mladi u Crnoj Gori najveću socijalnu distancu pokazuju prema homoseksualnim osobama (38%), HIV pozitivnim osobama (32%), migrantima (27%), ali i prema osobama sa mentalnim poteškoćama (16%), dok su najtolerantniji, odnosno, najmanju socijalnu distancu iskazuju ka studentima, osobama sa fizičkim invaliditetom, penzionerima i osobama sa oštećenjem vida ili sluha (3%). 

Predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro Danijel Kalezić naglasio je da je posljednji Prajd pokazao da se političari u Crnoj Gori i dalje stide da podrže ljudska prava LGBT osoba, pa čak i onda kada je cijeli Prajd posvećen borbi protiv nasilja. 

”Većina političkih aktera pravi različite političke kalkulacije kada je podrška ljudskim pravima LGBT osoba u pitanju, pogotovo uoči izborne godine koja je pred nama, pritom zaboravljajući da glasačko tijelo svih političkih partija čine i same LGBT osobe. Usljed izostanka podrške članova i članica Vlade, ove godine zabilježen je porast broja slučajeva fizičkog nasilja”, saopštio je Kalezić. 

Kalezić je istakao da je ”većina onih koji donose odluke o našim životima, znala podržavati ljudska prava LGBT osoba dok im je to politički odgovaralo i bila jedna od vrućih tema tokom procesa pregovora o pristupanju EU”. Kalezić je zaključio da je podrška političkih aktera sada potrebnija više nego ranije jer su globalne političke prilike sve više takve da su ljudska prava u sve većem riziku i izrazio nadu da će mladi u političkim partijama kao i nove političke partije zauzimati dosljedniji i principijelniji stav kad je riječ o zaštiti ljudskih prava.

Poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić ocijenila je da je "Crna Gora danas daleko od društva u kojem se poštuju ljudska prava. Država je pokazala nemoć da u jednom autokratskom sistemu, kreiranom od strane malog broja moćnika, obezbijedi bilo kakvu sigurnost i slobodu svojim građanima". 

Ona je naglasila da se niz prava građana i građanki svakodnevno krši i da za to ne postoji uspostavljen sistem odgovornosti, kao i da “LGBT zajednica preživljava sudbinu svih građana, uz dodatno negodovanje tradicionalne sredine kao prepreke bržem prihvatanju različitosti”. 

Objašnjavajući pristup partije koju predstavlja, ona je poručila: “Demokrate kao jednu od svojih temeljnih vrijednosti imaju toleranciju, a nju nose školovani, energični, mladi ljudi čistih biografija, spremni da se suoče sa mnogim izazovima koji ih čekaju na putu pomirenja duboko podijeljenog crnogorskog društva. Bez ikakvih predrasuda se borimo za prava svih naših građana, a posebno marginalizovanih grupa. Jedini prema kojima pokazujemo nultu toleranciju su ljudi iz kriminalnog miljea, uz svo poštovanje njihovih zakonom regulisanih prava".

Poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić istakao je da su mladi u Crnoj Gori, a pogotovo mladi u politici, jedan novi talas koji vodi državu nekim novim, prosperitetnijim putem. 

On smatra da mladi iz političkih partija, onih na vlasti i onih u opoziciji, moraju raditi zajedno na poboljšanju cjelokupnog društva. 

Odgovarajući na pitanje da li su u poslaničkom klubu DPS-a razgovarali o mogućem organizovanom dolasku na Povorku ili makar o tome da delegiraju predstavnika, Nikolić je rekao: ”U poslaničkom klubu DPS-a nije postojala određena vrsta inicijative da se iko od članova kluba pojavi na Prajdu, ali smo se, razgovarajući na tu temu, složili da pripadnicima LGBT osoba treba pružiti svu podršku". 

Upoređujući prvi Prajd, organizovan 2013. godine i ovogodišnji, Nikolić je rekao da je evidentno da se stanje u Crnoj Gori u vezi sa ovim pitanjem u mnogome popravilo. 

”Neophodno je raditi na emancipaciji svih građana i građanki jer će se upravo tom emancipacijom doći do ispravnog stava o pravima LGBT osoba i upravo će edukovanje na ovu temu smanjiti rigdan stav javnosti po pitanju LGBT prava koji se javlja ili zbog neznanja ili iz straha”, zaključio je Nikolić.