Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Objavio: O.Z. ]

21. 09. 2017. 22:19   >>  21:58 35

ODGOVOR AMFILOHIJA

"Po čemu ste Crnogorci, ako nijeste kršteni?"

Crnogorci koji nijesu kršteni, Crnogorci koji nijesu miropomazani, koji ne vjeruju u Boga, oni ne priznaju ni Svetog Petra Cetinjskoga, Svetog Vasilija Ostroškoga i njihovu Svetinju, ja takvima kažem po čemu ste Crnogorci, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije danas u Cetinjskom manastiru tokom proslave praznika Mala Gospojina, slave ovog hrama.

Mitropolit crnogorsko-primorski je ranije ove nedjelje kazao je da ima dosta Crnogoraca koji misle da su Crnogorci samo zato što su rođeni u Crnoj Gori, te da se volovi rađaju u Crnoj Gori, pa nijesu Crnogorci.

Danas se u Cetinjskom manastiru gdje je proslavljena hramovska slava ove svetinje - praznik Rođenja Presvete Bogorodice - Mala Gospojina, osvrnuo na reagovanje dijela ovdašnje javnosti na tu nedavnu besjedu i rekao da je tada govorio o tome da su svi oni koji su stvarali Crnu Goru bili kršteni i miropomazani.

"Svjedoci toga su i mošti Svetoga Petra Cetinjskoga, Svetoga Vasilija Ostroškoga i ove druge svetinje. I onda sam rekao, moždan je malo teško, nešto što sam čuo od moga duhovnog oca avve Justina. On je to rekao u Srbiji nekom Brozovom oficiru koji ga je poslije rata posmatrao i rugao mu se u vozu. Kad mu je rekao da je i on Srbin rođen u Šumadiji, Sveti Justin mu je rekao da se i volovi rađaju u Šumadiji, da pasu šumadijsku travu, ali nijesu Srbi", kazao je Amfilohije.

On je objasnio da je taj slučaj pomenuo i ovdje za Crnogorce.

"Crnogorci koji nijesu kršteni, Crnogorci koji nijesu miropomazani, koji ne vjeruju u Boga, oni ne priznaju ni Svetog Petra Cetinjskoga, Svetog Vasilija Ostroškoga i njihovu Svetinju. A ja takvima kažem: Po čemu ste Crnogorci? Po tome što ste rođeni u Crnoj Gori? Pa i volovi i koze se rađaju u Crnoj Gori, ali nijesu Crnogorci i Crnogorke. Jesu crnogorski volovi i crnogorske koze, ali nijesu Crnogorci i Crnogorke koji su cjelivali i cjelivaju mošti Svetog Petra Cetinjskog i ikonu Majke Božije, pokroviteljke ovoga grada. Njenu ikonu hoće da strpaju u pećinu da na njoj zarađuju pare. Jesu li to Crnogorci, je li to kultura", upitao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Današnje bogosluženje početak gradnje hrama iznad manastira

U Cetinjskom manastiru je danas proslavljena hramovska slava te svetinje, praznik Roždestvo Presvete Bogorodice – Mala Gospojina.

"Služili su Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije i Mitropolit mihalovsko-košicki Pravoslavne crkve Slovačke i čeških zemalja g. Georgije, koji sa šezdesetak poklonika iz svoje Eparhije boravi u posjeti svetinjama Mitropolije crnogorsko-primorske", saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

Amfilohije je kazao da je Cetinje grad Presvete Bogorodice.

"Ona je njegova pokroviteljka otkada je utemeljen, jer je većina hramova u njemu njoj posvećena. Ona je, sada zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja, sa svojom čudotvorniom ikonom koju je slikala ruka apostola Luke, zaista pokrovitelj ovoga grada“, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Pozvao je sve prisutne da se pomole Majci Božijoj da ne dozvoli "utamničenje ikone Bogorodice Filerimos u pećinu na Cetinju".

"Oni su prisvojili ikonu Presvete Djeve koja pripada Bogu, Presvetoj Djevi i svima hrišćanima na svijetu. Ona je kao njihova, pa oni hoće da na njoj pare zarađuju, da je strpaju u pećinu. Pomolimo se Bogu da ove godine ona bude vraćena u ovu svetinju i da ovaj kraljevski grad ispuni zavjet kralja i gospodara Nikole i cara strastoterpca Nikolaja Romanova o gradnji cetinjskog sabornog hrama Svete Trojice", kazao je on.

Rekao je da je današnje bogosluženje početak gradnje hrama Svete Trojice na platou iznad Cetinjskog manastira, u kojoj treba da budu čuvane ruka Svetog Jovana Krstitelja, ikona Bogorodice Filerimske i čestica Časnog Krsta.

Пратите нас на

Коментари35

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније