[ Pobjeda, Objavila: J.B.Č. ]

RADULOVIĆ PORUČUJE

Izboriti se za princip regate

Crnogorska diplomatija treba da se izbori za ostanak principa regate u procesu proširenja kao predominantne odrednice jer treba da izbjegnemo zamke bilo kakvog neprincipijelnog vezivanja za tuđe unutrašnje političke procese ili regionalne probleme, ocijenio je u izjavi za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović.

Komentarišući izjavu predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera da neće biti proširenja u ovom mandatu EK ali i medijske najave o postojanju strategije za "uspješan prijem Crne Gore i Srbije u Evropsku uniju do 2025. godine", Radulović je kazao da taj dokument daje vrlo ekstenzivan period EU za unutrašnju konsolidaciju, kako na nivou institucija, tako i na nivou političkog konsenzusa o ovom, ali i nizu ostalih prioritetnijih pitanja od proširenja.

Sa druge strane, bivša potpredsjednica Vlade Gordana Đurović kaže za Pobjedu da će Evropska komisija sačiniti već 2018. godine strategiju za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji.

"Predsjednik EK Žan Klod Junker procjenjuje da je moguće, uz uključivanje oprobanog principa 'sustizanja' - napraviti ovaj napredni 'integracioni duet', koji se može nadati članstvu u srednjem roku", izjavila je za Pobjedu predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ocjenjuje da je ovakav stav "posljedica snažnog lobiranja pojedinih regionalnih i evropskih faktora u vezi sa usporavanjem crnogorskog napredovanja i pokušaja pravljenja jednog specifičnog dvojnog paketa u procesu proširenja, gdje bi se čekalo na političke promjene u Srbiji i gdje bi Crna Gora postala alat za ubrzavanje srpskog učlanjenja".

Govoreći o strategiji, Đurović ističe da će taj dokument sadržati neophodne korake za okončanje pristupnog procesa, sa posebnim fokusom na vladavinu prava, temeljna prava, borbu protiv korupcije i doprinos sveukupnoj stabilnosti regiona.

"Iz ugla Crne Gore, ona smatra da bi bilo praktičnije i primjerenije da je prvo navedena Crna Gora, pa onda Srbija, shodno dinamici procesa integracija. Međutim, Junker je naveo prvo Srbiju, pa Crnu Goru, vodeći se vjerovatno kriterijumom veličine zemlje, ali i potencijalom za kreiranje 'regionalnih problema'. Pored navedenog, na našim prostorima, to još uvijek asocira na bivši državni aranžman, što pripada prošlosti", kaže Đurović.

Ona dodaje da iz ugla dinamike integracija, Junker procjenjuje da razlika u broju otvorenih poglavlja ne bi trebalo da predstavlja problem za Srbiju (28:10), a posebno ne dinamika zatvaranja poglavlja, imajući u vidu njene administrativne kapacitete.

"Crnoj Gori administrativni kapaciteti svakako nisu jača strana. Međutim, Crna Gora nema famozno poglavlje 35 (dijalog sa Kosovom), a i standardno je dobro ocijenjena kada je stabilnost regiona u pitanju", kaže Đurović.