PR Centar

SIMPOZIJUM NA CETINJU

Nevjerovatan napredak montenegristike

Međunarodni naučni simpozijum - Cetinjski Flološki Dani I, koji je okupio više od 60 stručnjaka iz oblasti književnosti, jezika i kulture, otvoren je danas na Cetinju u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).

Prilog Nede Papović, TVCG

Na toj svečanosti uručena je Povelja FCJK za poseban doprinos montenegristici profesorima Milenku Peroviću, Josipu Siliću, Ljudmili Vasilevoj, Novaku Kilibardi i Miloradu Nikčeviću.

Dekan FCJK, Adnan Čirgić, ocijenio je da je, od organizovanja skupa u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti čiji je cilj bio, kako je kazao, faktičko negiranje crnogorskog jezika do danas, „montenegristika napredovala astronomskim koracima“.

„Ako se uzme u obzir višedecenijsko negiranje suštinskih crnogorskih kulutrnih vrijednosti i činjenica da je tek stasao mlad kadar koji je oslobođen stega tradicionalizma, onda izražena ocjena nije ni najmanje neskromna“, istakao je Čirgić.

Predsjednik Upravnog odbora FCJK, Milenko Perović, kazao je da je standardizacija crnogorskog jezika otvorila nekoliko vitalnih, filozofskih i lingvističkih pitanja.

„Prvo i najvažnije pitanje od kojeg sve počinje, je pitanje o filozofskom i lingvističkom stanovištu sa koga se sprovodi standardizacija jezika koji pripadaju novom štokavskom sistemu ili bolje reći jezika koji u svojoj strukturi imaju jedan od elemenata novoštokavski sistem“, naveo je Perović.

Drugo pitanje je, kako je kazao, odnosa crnogorskog, hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika s obzirom na problematiku oblikovanja polja u kojima se sureću, „čak i sudaraju, lingvistika i socio-lingvistika“.

„Treće pitanje je o biću i specifičnom karakteru samog crnogorskog jezika“, dodao je Perović.

Predsjednik Komisije za dodjelu Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici, Novica Vujović, kazao je da je to tijelo konstatovalo da su u posljednjih desetak godina, paralelno sa institucionalnim jačanjem montenegristike, finalizovana dva kapitalna projekta crnogorske fililogije.

„Riječ je o donošenju prvog zvaničnog Pravopisa Crnogorskog jezika 2009. godine i izradi prve trotomne Istorije crnogorske književnosti 2012. godine. Članovi Komisije saglasni su da bi autorskim timovima koji su stali iza ta dva ključna projekta iz oblasti montenegristike trebalo uručiti prvu Povelju za poseban doprinos montenegristici“, pojasnio je Vujović.

Prema njegovim riječima, kako je usaglašen stav da se Povelja dodjeljuje samo živim montenegristima, jednoglasno je donešena odluka da se prva Povelja dodijeli Milenku Peroviću, Josipu Siliću, Ljudmili Vasilevoj, Novaku Kilibardi i Miloradu Nikčeviću.

„Komisija je zaključila da se na ovaj način da se na ovaj način nagrađuju vrhunski naučni domet, pregnuća koja unaprjeđuju montenegristiku i djeluju podsticajno na sve koji tek ulaze u naučno istraživački rad“, rekao je Vujović.

Direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslavlje, Željko Jozić, podsjetio je da je Hrvatski jezik 24. jezik Evropske unije (EU), navodeći da je to najveće priznanje tom jeziku.

„Prema onome što je prošao Hrvatski jezik do danas, može se reći da Hrvatski jezik nikad nije bolje stajao. Nikad nije imao takav ugled od govornika Hrvatskog jezika, a i u Evropi i svijetu“, rekao je Jozić.

On smatra da, iako je Hrvatski jezik zvanični jezik EU, to ne znači da se njime više ne treba baviti i da je time, kako je naveo, sve riješeno.

„Mislim upravo obratno. Uvijek je postojalo i uvijek će postojati osporavatelji oni koji smatraju da to nije tačno. Mislim da se i crnogorski jezik nosi sa sličnim problemom. I osporavatelja hrvatskog jezika, crnogorskog jezika, uvijek će biti“, smatra Jozić.

Simpozijum, koji je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i u saradnji s Otvorenim kulturnim forumom, Alternativnom teatarskom organizacijom ATAK i Fakultetom dramskih umjetnosti trajaće i sjutra.