[ Objavila: J.B.Č. ]

USPOSTAVITI OBALSKU STRAŽU

CG zapostavila bezbjednost na moru

Crna Gora kao zemlja koja sve više razvija oblast pomorskog turizma i nalazi se na ruti trgovačkih brodova, posebno "Pomorskog puta svile" u potpunosti je zapostavila segment bezbjednosti. Sada kao članica NATO-a i aktivni član Jadranske povelje ima šansu da uspostavljanjem Obalske straže razvije integrisani sistem upravljanja opasnostima na moru i da osigura sigurnost i bezbjednost pomorske plovidbe i putnika, kaže autor knjige "Savremeno piratstvo kao novi vid terorizma" Samir Hadžić.

Crna Gora kao domaćin REACT-a po prvi put bavi se savremenim piratstvom kao novim vidom terorizma.

Samir Hadžić je na ovogodšnjem REACT-u promovisao svoju drugu knjigu "Savremeno piratstvo kao novi vid terorizma", u kojoj je razotkrio potencijalne izazove i opasnosti koje vrebaju u toj oblasti.

Samo povratak struci, znanju i iskustvu može dovesti do rješavanja problema u toj oblasti, kaže Hadžić.

"Ovim naučnim radom sam želio da dokažem da znanja kada je u pitanju pomorsko pravo i pomorska privreda u Crnoj Gori uopšte ne manjka, ali je tačno da ono manjka u institucijama i organima državne uprave nadležnim za pomorstvo. Glavna barijera je izpolitizovana kadrovska politika koja će ako se ovako nastavi i dalje dovesti do još većih blamaža od ove poslednje kakvu nam je priredio Zavod za školstvo. O finansijskim rezultatima privrednih subjekata u pomorskoj privredi da ne govorim, jer je tu stanje nepopravljivo", navodi Hadžić.

On dodaje, "jedino znamo da se nešto dešava u Somaliji i jedino smo čuli za somalijske pirate. U 2016. godini u svijetu je bilo 564 piratska napada i 12 žrtava sa procjenjenom štetom od 25 milijardi dolara. Crna Gora kao pomorska zemlja, koja sve više razvija oblast pomrskog turizma i nalazi se na ruti tgovačkoh brodova, posebno 'Pomorskog puta svile' koji će u budućnosti opteretiti pomorski saobraćaj u Jadranskom moru, je u potpunosti zapostavila segment bebzjednosti. Sada kada je Crna Gora članica NATO-a i aktivni član Jadranske povelje ima šansu da uspostavljanjem Obalske straže razvije integrisani sistem upravljanja opasnostima na moru i da osigura sigurnost i bezbjednost pomorske plovidbe i putnika".

Hadžić ocjenjuje da dosta treba uraditi na pravnoj legislativi u toj oblasti, kako je kazao, počev "od KZ pa do implementacije Konvencija UN i direktiva EU".

On je polaznicima kampa ukazao na probleme u vezi nepostojanja univerzalne definicije terorizma, nepostojanja međunarodnog krivičnog suda za terorizam, te samim tim nepostojanja univerzalne definicije za piratstvo. Hadžić tvrdi da je terorizam samo obukao novu masku i preuzeo piratstvo kao svoju sestrinsku oblast djelovanja.

"Zamka da je piratstvo samo motivisano zaradom i profitom je opasna i ne smije se u nju upasti. Piratstvo iako se dešava na moru, ono se planira na kopnu po isitim modulima kao terorizma. Novac zarađen od piratskih aktivnosti se koristi za finansiranje terorizma. Zašto pomorske kompanije i njihove države ne žele da procesuiraju pirate jasno je. Jer su ptroškovi njihovog gonjenja i procesuiranja visoki i niko ne želi da ih preuzme. Stoga je ova aktivnost postala hronična i izaziva veliku zabrintusot međunarodne zajednice", kazao je.

Kako najveći problem u uspostavljanu univerzalne definicije obje aktivnosti i kodifikacije ovih krivičnih djela, prema Hadžiću leži u neiskrenosti država koje zbog unutrašnjih političkih potreba manipulišu sa narušavanjem suvereniteta teritorijalnih voda ili teritorije kopna, kako navodi, iako nijesu u stanju da se suoče sa tim problemom.