Mina

REFORMSKI PAKET

Usvojen set obrazovnih zakona

Poslanici crnogorske Skupštine usvojili su danas sedam obrazovnih zakona kojima se reformiše obrazovni sistem do douniverzitetskog nivoa.

Ciljevi tog seta zakona su, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, dostupnost znanja svima, dodatna podrška talentima, kontrola vođenja obrazovnih ustanova i povećanje kvaliteta nastave i obrazovanja uopšte. 

Naglašeno je i da je ciljano paralelno sproveden čitav paket mjera za sve nivoe obrazovanja, jer je procijenjeno da jedino tako te mjere mogu dati očekivani rezultat. 

Govoreći o reformi, ministar prosvjete Damir Šehović je istakao da je obrazovanje ponovo vraćeno u fokus interesovanja javnosti. "To je uspjeh samo po sebi“.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, kao jedna od najvažnijih izmjena izdvojilo se formiranje Fonda za kvalitet i talente, za koji je ministar ocijenio da je osnov za jačanje sistema nagrađivanja najboljih.

Kako je kazao Šehović, cilj Fonda je jačanje statusa najboljih učenika i profesora.

On je saopštio da će sredstva Fonda biti bazirana na Budžetu, ali i preraspodjeli unutar sredstava Ministarstva prosvjete. 

"Do 30 odsto sopstvenih prihoda možemo da transferišemo u Fond i cijenim to važnim, jer nije pravično da dio škola radi u problemima i nema za elementarne potrebe, dok druge zbog djelatnosti kojom se bave ubiraju značajne prihode", rekao je Šehović.

Naglašeno je i da je ovim zakonskim rješenjima unaprijeđena procedura izbora direktora, s obzirom na to da će od sada biti formirana tročlana komisija koja će obavljati intervju sa kandidatima. 

"Dodatno smo obavezali direktore na kvalitet, propisavši da je osnov za njihovo razrješenje situacija u kojoj direktor kroz eksternu evaluaciju, dobije ocjenu „ne zadovoljava“ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima“, istakao je Šehović. 

Mandat direktora je, kako je saopšteno iz Ministarstva, ograničen na dva, pri čemu se postojeći računa kao prvi, što bi trebalo da omogući kadrovsku fluktuaciju.

Šehović je saopštio da je ovim zakonskim rješenjima onemogućena zloupotreba djece preko izbjegavanja licenciranja.

"Definisali smo da se predškolsko vaspitanje i obrazovanje može organizovati samo u jaslicama i vrtićima, a ne i u drugim pravnim licima, kako je to bilo do sada, što je služilo kao osnov da se izbjegne licenciranje i odobravanje početka rada od Ministarstva", kazao je Šehović.

Govoreći o nastavi prvacima na engleskom jeziku, ministar je pojasnio da je riječ o pilot projektu u pet škola, odnosno pet odjeljenja prvaka, u kojima će se manji dio nastave izvoditi na engleskom jeziku, i to od obučenih učitelja. 

"Riječ je o pilot projektu sa Britanskim savjetom, ali biće sjajno ako on zaživi, jer smo time napravili veliki iskorak u učenju jezika“, ocijenio je Šehović.

Govoreći o stručnom obrazovanju, on je ocijenio da stručno, nažalost, u Crnoj Gori ima pežorativni karakter.

"Mi uvozimo kadar koji nije na tako sofisticiranom nivou da ga ne možemo proizvesti u Crnoj Gori, a školujemo te profile. Sada ćemo to da mijenjamo”, poručio je Šehović.

Govoreći o srednjim stručnim školama, ministar je, predstavljajući najnovije podatke o upisu na treći stepen, saopštio da je, nakon svih aktivnosti koje je Ministarstvo sprovodilo u prethodnom periodu i kampanje “Stručno, moj izbor za budućnost”, u toku junskog upisnog roka u programe trećeg stepena upisano 12 odsto više učenika.

Cilj je, dodao je Šehvić, da se upis poveća za 20 odsto.

Naglašeno je i da zakonskim izmjenama Ministarstvo dodatno podstiče poslodavce koji se uključe u sistem trogodišnjeg i dualnog obrazovanja. 

Jedna od izmjena je da od sada zaradu učenicima u dualnom obrazovanju (paralelno učenje i rad kod poslodavca) u prva dva razreda plaća Ministarstvo, a samo u trećem poslodavac, dok je do sada sve navedeno bila obaveza isključivo poslodavca. 

Ta naknada u prvom razredu iznosi najmanje deset odsto prosječne neto zarade, odnosno 50 eura, u drugom 15 odsto odnosno 75 eura, a u trećem 20 odsto odnosno 100 eura.

Ministar je govorio i o podsticajima za učenike koji se upišu neka od deficitarnih zanimanja trećeg stepena, a oni se ogledaju se u mogućnosti da djeca koja se prijave za neka od deficitarnih zanimanja trećeg stepena dobiju mjesečne stipendije od 70 eura. 

Tokom rasprave je naglašeno i da se na ovoj reformi radi pola godine, ali da ima utemeljenje u prethodno usvojenim strateškim dokumentima.

"Ona nije rađena u kratkom periodu, jer su rješenja na fonu Vladine prethodno utvrđene politike“, naveo je Šehović.

Predmet rasprave su bili sljedeći zakoni:

Predmet rasprave bile su izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kao i o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama.

Usvojeni su i zakoni o gimnaziji, o stručnom obrazovanju i o obrazovanju odraslih, dok su izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju nedavno usvojene.