Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Izvor: Mina; Objavio: I. P. ]

15. 06. 2017. 13:28   >>  13:01

U MEDIJIMA

Poštovati privatnost djece

Crnogorski mediji trebalo bi dublje da analiziraju probleme nasilja nad djecom, nalaze adekvatne sagovornike koji nude tehnička, a ne samo deklarativna rješenja i da u kontinuitetu izvještavaju o tome, poštujući pravo na privatnost.


To se navodi u analizi o izvještavanju crnogorskih medija o nasilju nad djecom, koju je uradila profesorica Lidija Vujačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Analizu su podržali UNICEF i EU, u okviru kampanje "Zaustavimo nasilje" i biće predstavljena sjutra. Na skupu će govoriti ministar kulture Janko Ljumović, šef predstavništva UNICEF-a Bendžamin Perks i Vujačić.

"Jedna od najvažnijih stvari koje možemo preduzeti da bi pomogli djeci u bilo kojem društvu je organizovanje inteligentne diskusije o djetinjstvu kroz medije koja spaja globalno znanje i razvoj djeteta u lokalnoj zajednici. To nam u Crnoj Gori nedostaje“, kazao je Perks.

Analiza je obuhvatila 1063 medijske informacije koje se tiču djece, objavljene u aprilu i maju prošle godine. Od toga se 220 objava ili petina bavila nasiljem nad djecom.

Najviše se izvještavalo o vršnjačkom nasilju, a najmanje o seksualnom zlostavljanju djece.

"To ukazuje da je seksualno nasilje još tabu tema u crnogorskoj javnosti, kao i da novinari istraživači još nemaju dovoljno hrabrosti ili senzibilnosti da kompleksnije obrade ove najdelikatnije i najtraumatičnije teme“, ocijenila je Vujačić.

Vujačić primjećuje više senzacionalistički, pa i stereotipni, pristup temi, dok izostaje njena složenija elaboracija, odnsono nedostaju mišljenja stručnjaka, preporuke kako prevenirati problem, zaštiti i rehabilitovati žrtvu.

U analiziranim medijskim informacijama često se sugeriše da je nasilja među djecom sve više iako ne postoje podaci koji bi to potvrdili. "Često se ni ne postavlja pitanje o tome da li je vršnjačko nasilje zaista u porastu, od kada, zbog čega i koliko“.

Kako se navodi, rijetko se u medijskim objavama čuju "glasovi" djece iako bi, vjerovatno, da su intervjuisana mnogo neposrednije i dublje prikazala problem.

"Pravo na privatnost se često ne poštuje prilikom izvještavanja. Često se u medijima otkriva identitet djeteta, čak i u onim slučajevima gdje je potrebna dodatna opreznost, poput djece koja su žrtve, svjedoci ili počinioci najtežih krivičnih djela“, ističe Vujačić.

Čak i kada ne objave ime i prezime djeteta, mediji ga često identifikuju tako što pomenu lokaciju, neke karakteristične detalje iz porodične biografije, objave fotografiju kuće, škole, okruženja ili identitet roditelja, naziv škole u koju djeca idu ili ime nastavnika koji im predaje.

U preporukama se kaže da bi mediji trebalo prvo da upoznaju javnost sa uzrokom nastanka problema, potom predlogom institucionalnog rješenja i evaluacijom učinjenog rada, kao i da traže stručne sagovornike, prate mjerljive pokazatelje uspjeha, adekvatnu primjenu zakona i rad, naročito onih koji su profesionalno odgovorni.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније