[ Objavio: O.Z. ]

DODIJELJENO PREKO 2 MILIONA

Urediti sistem finansiranja medija

Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno čime se mediji dovode u neravnopravan tržišni položaj a što prati i osnovana sumnja da se radi o pokušajima vršenja uticaja na uređivačku politiku, odnosno o postojanju prikrivene cenzure, kazala je izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

CGO, u saradnji sa fondacijom Hajnrih Bel, danas je organizovao konferenciju na temu „Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori“, na kojoj je predstavljena studija o finansiranju crnogorskih medija iz javnih fondova.

Uljarević je ocijenila da je situacija u medijima „obilježena dubokom polarizacijom i širokom politizacijom medija u Crnoj Gori, a što prati i pad kvaliteta načina izvještavanja“.

Ona je, kako je saopšteno iz CGO, istakla da neophodne zakonske intervencije nijesu napravljene.

"Postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova, po različitim osnovama, i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija, niti posmatra odluke o oglašavanju kao mogući vid diskriminacije medija i intervencije na uređivačku politiku. Podaci jasno ukazuju i da je finansiranje medija iz javnih fondova povezano sa načinom na koji ti isti mediji izvještavaju o vladinim aktivnostima odnosno da li imaju pozitivan ili kritički pristup, pri čemu su prvi dobro nagrađeni a drugi sankcionisani na način koji dovodi u pitanje njihovu egzistenciju", kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, učinkom uloženih sredstava u medije građani ne mogu biti zadovoljni. "U javnom je interesu postojanje medija koji mogu ostati nezavisni i istrajni uprkos očiglednom političkom i ekonomskom uticaju i pritiscima, a samim time doprinijeti izgradnji odgovornih institucija", zaključila je Uljarević.

Pored predstavnika medijslih kuća, konferenciji je prisustvovao i ministar kulture Janko Ljumović.

On je kazao da je Crna Gora danas, u kontekstu pristupanja EU, posvećena demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo i dodao da je ova specifična materija, kao nužno multiresorska aktivnost više činilaca, zakona i subjekata, složena je oblast i za mnogo razvijenije zemlje i tradicije.

"Karakter javnih fondova i medijskog javnog interesa, nezavisno od oblika regulacije, treba da bude usmjeren ka javnim politikama koje posredstvom medijske sfere unaprijeđuju život i kulturu zajednice. Suprotno tome naglašeni komercijalizam sa upitnim estetskim vrijednostima ili nepoštovanje prava na privatnost, vjerujemo da nijesu nikom u interesu kada je riječ o participacijama u raspodjeli javnog interesa", ocijenio je Ljumović.

Kada je riječ o javnom novcu, kako je kazao, mora se rukovoditi vladinim politikama stabilizacije javnih finansija, makroekonomskim projekcijama i uštedama javnog novca.

"Iz ugla konkretnog panela, prostor moguće uštede i efikasnijeg korišćenja javnog novca jesu digitalne platforme organa vlasti - interaktivna komunikacija sa građanima, odnosno proaktivan pristup u informisanju koji ne mora biti marketinški prezentovan u okviru drugih modela komunikacija i odnosa sa javnošću", kazao je on.

Direktor regionalne kancelarije fondacije Heinrich Bel, Nenad Šebek, kazao je da se novac selektivno troši na neke medije, a uskraćuje drugima, što je univerzalna boljka zapadnog Balkana.

"Nećemo mi propisivati kako ćete vi uređivati odnose u medijima. Fondacija Hajnrih Bel je posvećena ubrzanju puta zemlja u Evropsku uniju, jer pomažemo da se građansko društvo aktivira", pojasnio je on.

Medijima od države preko dva miliona eura

Koordinatorka programa u CGO-u, Ana Nenezić, navela je da su prošle godine mediji od države dobili skoro dva miliona i 250 hiljada eura.

"Za štampane medije izdvojeno 402.812,35 eura (17.9%), TV stanice 315.396,9 eura (14%), radio stanice 99.768,48 eura (4,4%), web portale 88.889,52 eura (4%), informativne agencije i servise 210.376,91 eura (9,3%) dok je za marketinške agencije i produkcijske kuće izdvojeno 1.088.726.72 eura (48.4%). Za međunarodne i regionalne medije izdvojeno je 26.700,00 eura (1,2%), a za agencije za istraživanje javnog mnjenja 17.270.86 EUR (0,7%)", saopštila je ona.

Kad je riječ o najvećim pojedinačnim korisnicima sredstava, u 2016. godini, Nenezić je navela da se prvih pet mjesta ne razlikuje značajnije u odnosu na prethodne godine.

"Agencija Fleka je dobila 247.900 eura, zatim dnevni list Pobjeda 243.894 eura, RTCG 118.424, a slijedi agencija Prizma sa 107.926 eura i informativni servis Arhimed sa 99.101.60 eura", saopštila je ona.

Govoreći o strukturi raspodjele, ona je kazala da, kada se govori o štampanim medijima, i ove godine značajno ispred svih je uplaćeno Pobjedi, što je procentualno 61 odsto izdvojenog novca za štampane medije, dok je ostatak od raspodijeljen Danu, Dnevnim novinama i Vijestima, u značajnije manjim procentima.

"Od televizija, 41 odsto je uplaćeno RTCG, dok su TV Vijesti dobile 11 odsto novca iz javnih fondova, a PINK i PRVA TV devet, odnosno šest odsto", saopštila je Nenezić.

Kako je kazala, među radio stanicama, Anteni M je prohodovala 31.625,00 eura ili 32 odsto, radio Jadran 24.245,00 eura ili 25 odsto, a Skala radio 22.210,00 eura ili 22 odsto ukupnih sredstava, a daleko manje procente dijele ostale radio stanice.

Novinar i jedan od autora izvještaja, Duško Vuković, ukazao je na jasan sistem koji je iznjedrilo ovo istraživanje.

Kako je ocijenio, istraživanja koja godinama unazad spovodi CGO pokazala su da je Crna Gora ilustrativan primjer države u kojojoj finansiranje medija iz javnih fondova nije regulisano i da je riječ o aktivnosti koja je netransparentna i nekontrolisana.

Vuković smatra da u toj neregulisanosti ipak ima sistema, u kome do novca iz javnih fondova lakše dolaze mediji čija je uređivačka politika sklonija protežiranju poteza vlasti i njenoj zaštiti od kritičkih uvida javnosti, nego kontroli vlasti.

Istraživanje sprovedeno jednostrano

Neki učesnici konferencije imali su ozbiljne zamjerke na metodologiju koja je korišćena prilikom istraživanja jer, kako su naveli novac od privatnih preuzeća je predstavljan kao državni a pogrešno su interpretirane djelatnosti nekih preduzeća.

Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Draško Đuranović, istakao je da je "neophodno da istraživanje CGO-a bude metodološki unaprijeđeno i ocijenio da ovako postavljeno daje lažnu sliku o izdvajanjima iz budžeta u medije".

Prema njegovim riječima, korišćenje podataka, bez razvrstavanja po njihovim osnovama, predstavlja veliki problem istraživanja.

"Nijesam saglasan ni da Vlada ništa nije uradila u vezi sa položajem medija. Kad nekome oprostite porez ili ga reprogramirate, dovodite nas koji plaćamo svoje obaveze u neravnopravan položaj", napomenuo je Đuranović.

Glavni i odgovorni urednik Radio Antene M, Darko Šuković, zamjerio je CGO što tokom istraživanja kontaktira samo jednu stranu – državne organe.

"Da ste kontaktirali nekog iz Antene M, rekli bi vam da je ovo novac i za radio i za portal. Mislim da je najjednostavnije da sljedeći put tražite analitičke kartice medija", smatra on.

Direktorka marketinga Dana, Smiljka Miličković, ocijenila je da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani.

"Ministarstva nijesu nijedan cent usmjerila ka Danu. Nama nijesu drugi mediji krivi, već državne institucije koje su stvorili ambijent u kome su neki mediji nagrađeni, a neki kažnjeni", poručila je ona.

Direktorka TV Vijesti, Marijana Bojanić, apostrofirala je potrebu izradu strategije razvoja medija.

"Naše medijsko tržište je uništeno zbog oglašivača i medija iz regiona. To je legitimno, dok god država dopušta iako to ne bi smjelo jer tako nemamo svi jednake šanse. Napominjem i da nemamo svi jednake startne osnove. Kad smo mi osnovani, nijesmo mogli da dobijemo nacionalnu frekvenciju, što je značilo da nema reklama", pojasnila je ona.