Objavio: B.V.

ULJAREVIĆ PORUČILA

Populizam podriva institucije

Populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika, već fenomen koji ozbiljno podriva institucionalni sistem i urušava vladavinu zakona, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je danas, na prvom Demokratskom forumu „Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?“, koji je organizovao CGO u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, kazala da demokratija traži pluralizam, jednakost svih pred zakonom nezavisno od različitosti.

Ta demokratija, kako je istakla, treba da se bazira na vrijednostima, a ne na ličnostima.

„Specifičnost preovlađujućeg populizma u Crnoj Gori je da oni koji dovode u pitanje dominantne projekte moći, koji su vezani za klijentelističke mreže u i oko Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, po tim istim populistima rade protiv države i državnih interesa, jer se stavlja znak jednakosti između jedne pratije i države“, rekla je Uljarević.

Stoga, kako je navela, populizam nije samo bezazlena dnevno-politička ili izborna retorika.

„Populizam ozbiljno podriva institucionalni sistem, urušava vladavinu zakona, kontaminira političku kulturu, briše odgovornost kao institut, a uvodi nedemokratske argumente i metode. I zato je nama potrebna otvorena rasprava na bazi argumenata i zato je važno insistirati na tome da ovakva situacija većini građana ne donosi nikakvu koristi, niti snaži državu“, navela je Uljarević.

Pažin: Političari ne vole da ih povezuje s populizmom

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Zoran Pažin, kazao je da političari ne vole da ih povezuju sa populizmom, ali zato jedan broj njih, kako je naveo, koristi populisitčke metode u obraćanju javnosti.

„Populizam je trend koji podrazumijeva da se partikularni interes predstavlja kao javni interes pri čemu se oni kojima se populisti obraćaju doživljavaju ne kao građani, jer su građani nosioci i izvor suvereniteta, nego „kao svijetina“, i pritome se koristi činjenica, a jedan dobar broj onih koji podliježu populizmu, nisu na adekvatnom nivou informisanosti, a ponekad obrazovanja“, istakao je Pažin.

On je ocijenio da je populizam posljedica demokratskog deficita.

Voditelj Škole demokratije, profesor Radovan Radonjić, kazao je da je broj zainteresovanih za Školu demokratije uvijek bio dva do tri puta veći od broja onih koje je CGO mogao da upiše.

„Rad je bio organizovan, imao je program, imao je literaturu, vrsne profesore. Pokušalo se da se o demokratiji ne samo misli, nego da se ona zamisli i domisli i da se kaže mnogo toga o njoj što nismo znali“, rekao je Radonjić.

On smatra da je Škola demokratije izuzetan podvig koji je CGO napravio, jer je, kako je naveo, ovo jedini slučaj da je jedna škola imala 27 generacija „koje su nperekidno radile i svaka dala svoje nesumljive rezultate“.

Koordinatorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert Ivana Račić smatra da 14 godina rada Škole demokratije, preko 770 polaznika ove škole, preko 650 predavanja, govori ne samo o uspjehu ove škole, nego i o potrebi da ovakav program buder uvršten u neformalno obrazovanje.

„Kroz ovakve i slične programe u domenu političkog obrazovanja, Fondacija Fridrih Ebert ima za cilj da osposobi i podstakne građane da aktivno učestvuju u piolitičkom životu. Ovim putem smatram da i mi dajemo svoj doprinos jačanju demokratskih struktura, borbi protiv političke nekulture, uspostavljanju prava države, uspostavljanju socijalne jednakosti i demokratizaciji čitavog društva“, istakla je Račić.

Ona smatra da se kroz ovakav vid nefomralnog obrazovanja mogu prevladati duboke i teške podjele u našim društvima „koje nas iscrpljuju jako dugo“.

Populizam hrani svoj ekstrem

Senator Državne revizorske institucije, Branislav Radulović, ocijenio je da je obljilježje populizma to što „on hrani svoj ekstrem".

„On ne može da postoji ako nema protivnika. Ako ga nema, on ga stvara. Populizam se hranio komunizmom, hranio se nacionalizmom, hranio se veliko-srpskim nacionalizmom, hranio se reformskim populzmom, a postoji velika opasnost da se danas hrani nečim što se zove crnogorski nacionalni identitet“, naveo je Radulović.

Koordinator EUROCLIO-a za Crnu Goru i kustos Istorijskog muzeja, Miloš Vukanović, rekao je da je populizam u Crnoj Gori je uvijek postojao, a da je njegovo prisustvo posebno prisutno nakon AB revolucije.

„Ali nakon 2012. godine taj populizam je dobio na velikom ubrzanju. Ekonomska kriza i socijalni problemi su se pojačali, vlast i opozicija su odlučili da se debelo odreknu mladog kadra koji su sami proizveli i koji bi mogao da im pomogne u rješavanju ovih kriza“, smatra Vukanović.

On je ocijenio da je specifikum u Crnoj Gori koji se desio da su i vlast i opozicija „objeručke“ prihvatile populizam u borbi za zadržavanje svojih pozicija radi svojih privilegija.

Naučna saradnica na Evropskom univerzitetskom institutu Firenca, Jelena Džankić, kazala je da je u poslednjim godinama primjetan rast populizma širom svijeta.

„Mlade treba edukovati kako bi prepoznali fenomen populism i zbog toga je ovaj vid neformalnog obrazovanja važan", navela je ona.

Advokat Sergej Sekulović kazao je da ozbiljne organizacije i strukture koje žele da upravljaju društvom moraju imati jasan i transparentan program koji, kako je naveo, služi kao njihova lična karta i mjera sposobnosti da se uoče društveni problemi i ponudi rješenje za njih.

„Ukoliko čujete da je program suštinski nepotreban ili da nije vrijeme da se on uobličava, znajte da je po srijedi prevara sa moguće opasnih posljedicama“, naveo je Sekulović.