[ Mina;Objavio: B.V. ]

CENTAR ZA ŽENSKA PRAVA

Identifikovati žrtve trgovine ljudima

U Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina nije zabilježena nijedna žrtva trgovine ljudima, što je zabrinjavajuće, ocijenila je direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, navodeći da je potrebno uložiti veće napore na identifikaciji tih slučajeva.

Raičević je rekla da je prošle godine zabilježno oko 1.400 prijava za porodično nasilje, od toga je nešto manje od 200 krivične djela, a ostalo su prekršajna.

“Što se tiče slučajeva trgovine ljudima, to je nešto zabrinjavajuće, ispada da u Crnoj Gori trgovine ljudima nema, jer u prethodnih nekoliko godina ne postoje zabilježeni slučajevi, čak nema ni sudskih postupaka za to krivično djelo”, rekla je Raičević na predstavljanju Informatora za svjedoke/oštećene žrtve krivičnih djela trgovine ljudima i nasilja u porodici.

Ona je kazala da se u Srbiji godišnje zabilježi oko 100 žrtava trgovine ljudima.

“Bilo bi logično da mi, kao susjedna i turistička država, moramo identifikaovati jedan broj žrtava. Potrebni su veći napori kada je u pitanju identifikacija trgovine ljudima”, smatra Raičević.

Ona je rekla da je Informator, koji je uradio Centar za ženska prava i Vrhovni sud, doprinos kako bi se žrtve u sudskom postupku bile što više informisane, jer procedure mogu da budu traumatsko iskustvo za žrtvu ukoliko izostane adekvatna podrška.

“Ovaj informator i osnaživanje službi koji postoje pred sudovima, a tiču se podrške žrtvama/svjedocima značajan je iskorak u poštovanju međunarodnih standarda, koja interes i prava žrtve stavlja u centar svih postupanja institucija uključujući i pravosuđe”, navela je Raičević.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, rekla je da, imajući u vidu ozbiljnost posljedica koje mogu da trpe žrtve krivičnog djela trgovine ljudima i nasilja u porodice, institucija na čijem je čelu posebnu pažnju posvećuje preduzimanju mjera u cilju zaštite prava i unapređenja položaja žrtava i svjedoka tokom trajanja sudskog postupka.

”Uloga suda ne smije da se svodi samo na ocjenu iznijetih dokaza i donošenja odluka o krivici/nevinosti optuženog. Od posebnog je značaja da se obezbijedi da oštećeni kao tužilac ili svjedok ne osjeća nelagodu zbog pojavljivanja na sudu”, rekla je Medenica.

Nesporno je, kako je rekla, da je Crna Gora zakonodavnim i praktičnim rješenjima ostvarila određeni napredak, ka kvalitetnijem, efikasjnijem i potpunijem sistemu žatite svjedoka.

“Naime u svim crnogorskim sudovima nadležnim za postupanje u predmetima trgovine ljudima i nasilja u porodici formirane su službe za podršku oštećenim/svjedocima. Usluge koje pružaju posebno ovlašćena lica treba da služe koliko god je potrebno smanjivanju tzv. sekundarne viktimizacije žrtava na sudu kao i tome da se prava svih žrtva poštuju bez diskriminacije po bilo kom osnovu", navela je Medenica.

Ona je rekla da u tom smislu, važan korak naprijed predstavlja i Informator koji ima svrhu da svjedocima/oštećenim pruži sve potrebne informacije o krivičnim postupku, svjedočenju, mjerama zaštite, sa ciljem davanja pune podrške kao i kontakt podatke o zaposlenim u sudovima zaduženim za pružanje podrške.

“Uprkos postignutom napretku potrebno je obezbijediti i druge uslove kojima bi se žrtvama i svjedocima garantovala bezbjednost i zaštita od sekundarne viktimizacije”, naglasila je Medenica.