PR Centar [ Objavila R.B. ]

KVALITET ŽIVOTA LGBT

Pravno prepoznavanje suštinski važno

Pravno prepoznavanje polnog i rodnog identiteta od suštinske je važnosti da bi trans, interpolne i rodno varijantne osobe bile u mogućnosti da žive dostojanstven i srećan život, ocijenjeno je na panel diskusiji Pravo na samoodređenje.

Panel je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas zajedno sa partnerima LGBTIQ Asocijacijom Kvir Montenegro i Institutom za pravne studije, u okviru projekta “Doprinos unaprjeđenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori“ kojeg finansira Evropska unija (EU).

Direktorica programa za izgradnju kapaciteta organizacija cvilnog društva, institucija i medija u NVO Juventas, Jelena Čolaković, smatra da je svrha procedura pravnog prepoznavanja polnog i rodnog identiteta u uklanjanju tih barijera.

"Pravno prepoznavanje, naglašavamo, za nas prevazilazi administrativne procedure: ono je od suštinske važnosti da bi trans, interpolne i rodno varijantne osobe bile u mogućnosti da žive dostojanstven i srećan život“, istakla je Čolaković u PR Centru.

Prema njenim riječima, NVO Juventas se zalaže da svaka osoba u Crnoj Gori može da promijeni ime i/ili oznaku pola u svojim dokumentima bez bilo kakvih prepreka.

"Zastupamo brže, dostupne i transparentne pravne procedure koje prepoznaju rodni odnosno polni identitet transrodnih, interpolnih i rodno varijantnih osoba sa ciljem da jednog dana one budu bazirane isključivo na samoodređenju“, navela je Čolaković.

Koordinator programa za izgradnju trans zajednice u LGBTIQ Asocijaciji Kvir Montenegro, Jovan Ulićević, kazao je da, koliko je važno prepoznavanje rodnog identiteta trans osoba i u pravnom smislu, postaje jasno u situacijama koje zahtijevaju davanje ličnih dokumenata na uvid, „odnosno veliki broj situacija u kojima se nalazimo svakodnevno“.

"Ove situacije nas često primoravaju da otkrivamo, a zatim i objašnjavamo svoj rodni identitet, što nas čini izloženima i ranjivima na sve oblike diskriminacije, od podsmijeha, do nemogućnosti pristupanja uslugama, ostvarivanja svojih prava, kao i nasilja“, kazao je Ulićević.

Kako je istakao, prelazak graničnih prelaza, legitimisanje u saobraćaju, otvaranje i zatvaranje bankovnog računa, podizanje nalaza u zdravstvenoj ustanovi, su samo neke od situacija koje zahtijevaju davanje ličnih dokumenata na uvid, a koje su jako stresne za trans osobe.

"U tim situacijama, trans osobe bivaju primorane da objašnjavaju svoj rodni identitet i rodno izražavanje, osjećajući sram, nelagodu, proživljavajući traume. Ove situacije često skoro potpuno prestaju, nakon promjene oznake pola u dokumentima, koja je trenutno moguća samo nakon obavljenih operativnih zahvata, koje neke trans osobe nisu u mogućnosti da prođu, a neke i ne žele“, rekao je Ulićević.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, Annalisa Giansanti, podsjetila je da je posljednja povorka ponosa LGBTIQ osoba je završila bez incidenata, dok sa druge strane, kako je navela, još uvijek smo svjedoci niza incidenata usmjerenih protiv pripadnika LGBTI osoba.

"Ako ne griješim, prošle godine oko 60 izvještaja je prijavljeno policiji, što je zabrinjavajuće u tako maloj zemlji kao što je Crna Gora“, istakla je Giansanti.

Ona smatra da se najvažniji koraci ka unaprijeđenju života LGBTI osoba baziraju na lokalnom nivou, a da ih sprovode na dnevnoj osnovi pripadnici civilnog društva, aktivisti, entuzijasti i pojedinci.

Predstavnik Instituta za pravne studije Ilija Vukčević, kazao je, prilikom predstavljanja drafta Zakona o rodnom i polnom identitetu, da jedini uslov za pravno prepoznavanje rodnog identiteta treba da bude izvještaj psihologa.

"Tim zakonom, među statusna prava ubrajaju se promjena oznake pola u svim dokumentima, promjena oznake imena u svim dokumentima, promjena matičnog broja građanina, kao i da se za interpolne osobe uvodi oznaka „drugo““, naveo je Vukčević.

On je rekao da je status bračnog druga nakon pravnog prepoznavanja promjene pola na osnovu Porodičnog zakona brak ništavan, a da je preporuka Savjeta Evrope da se ne traži razvod.

Predstavnik Trans Network Balkan mreže i Trans gender Europe organizacije, Arian Kajtezović, rekao je da mnoge trans osobe ne mogu pristupiti postupku promijene dokumenata jer su te procedure previše komplikovane.

"Te procedure su suviše dugotrajne, zahtijevaju operativne zahvate koje osoba ili ne može ili ne želi proći i na taj način se ograničava pravo da osobe promijene pol da bude u skladu sa njihovim rodnim identitetom“, naveo je Kajtezović.

U Hrvatskoj se, kako je rekao, od prošle godine počelo praktikovati procedura koja nudi dvije mogućnosti za promjenu dokumenata.

"Možete podnijeti zahtjev za promjenu pola, a možete podnijeti i zahtjev za život u drugom rodnom identitetu. I jedno i drugo je skoro isto“, precizirao je Kajtezović.  

Panel diskusija je dio četvrtog Transpozijuma koji organizuje LGBTIQ Asocijacija Kvir Montenegro u saradnji sa regionalnom organizacijom Trans Mrežom Balkan, a koji će biti održan od 23. do 26.marta u Podgorici.