Objavio: B.V.

VEĆA KONKURENTNOST

Ljekovi u komšiluku i do tri puta jeftiniji

Građani Crne Gore često i do tri puta više novca izdvajaju za određene ljekove u odnosu na komšije u Srbiji.

Neki od primjera su kapi za glaukom Trusopt, koje se kod nas mogu kupiti za osam, a u Srbiji za tri eura. Lijek za prostatu, Mostrafin od 5mg kod nas košta 15 eura, u Srbiji je tri puta jeftiniji. Lijek Pre daxa, koji se primjenjuje za smanjenje rizika od moždanog udara ili začepljenja krvnih žila krvnim ugrušcima u Srbiji se može naći po cijeni od 35, kod nas i do 90 eura, dok je Tarakan, lijek za srce od 90 komada, kod nas 15, a u Srbiji oko devet i po eura. Cafetin menstrual je za jedan i po euro skuplji u Crnoj Gori u odnosu na Srbiju, pišu Dnevne novine.

Iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije su Dnevnim novinama kazali da se do nižih cijena ljekova najčešće dolazi povećanjem konkurentnosti među različitim proizvođačima. Ono se, dodaju, ostvaruje postupkom javne nabavke koji garantuje sigurno snabdijevanje medikamenata sa Liste ljekova.

Nabavkom ljekova putem javne nabavke, dolazi se do veće sigurnosti u obezbjeđivanju kontinuiteta u snabdijevanju ljekovima, ali i obezbjeđivanje ljekova po nižim cijenama usljed kupovine, naglašavaju iz Republičkog fonda. Tako, ljekove sa Liste Fond Srbije obezbjeđuje postupkom javne nabavke, a troškove nadoknađuje po cijenama koje su postignute u javnoj nabavci, a koje ne mogu biti više od nivoa cijena istih ljekova na Listi ljekova.

“Na taj način se konkurencijom među različitim dobavljačima za iste ljekove postižu i još niže cijene u odnosu na cijene sa Liste”, kazala je DN Verica La zić, v.d. direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije. Srbijanski Fond objavljuje tendere za javne nabavke ljekova u cilju izbora najpovoljnije ponude, nakon čega zaključuje okvirne sporazume sa izabranim ponuđačima.

“Nakon toga referentne zdravstvene ustanove na osnovu okvirnih sporazuma zaključuju ugovore o javnoj nabavci u skladu sa potrebama i raspoloživim finansijskim sredstvima. Najveća prednost centralizovanih javnih nabavki ljekova je u većoj sigurnosti u obezbeđivanju kontinuiteta u snabdijevanju ljekovima, ali i obezbjeđivanje ljekova po nižim cijenama usljed kupovine većih količina i veće konkurencije među ponuđačima, kao i smanjenje administrativnih poslova u zdravstvenim ustanovama pa samim tim i smanjenje ukupnih troškova nabavke”, pojasnila je Lazić.

U Srbiji su, dodaje, cijene ljekova sa Liste za najveći broj ljekova značajno niže u odnosu na uporedive cijene u referentnim zemljama, što je i logična pretpostavka s obzirom da je izdvajanje za zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika višestruko manje u Srbiji u odnosu na referentne zemlje.

Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) kažu da je prednost zemalja u regionu u odnosu na Crnu Goru u pogledu cijena ljekova veličina tržišta, koje je u odnosu na naše znatno veće, ali i prisutnost više lokalnih proizvođača na tržištu koji su konkurentni sa cijenama ljekova. Osim toga, objašnjavaju, za određivanje cijena u nekim zemljama regiona postoje i dodatni mehanizmi za smanjenje cijena ljekova kao što su tenderi, referentne cijene koje određuju fondovi za zdravstveno osiguranje, zatim pregovori o snižavanju cijena koje fondovi imaju sa proizvođačima.

“Naime, koriste se različite metodologije određivanja cijena ljekova, a zemlje koje države regiona koriste kao referentne su primjerene njihovoj veličini tržišta, kao i ekonomskoj situaciji, zdravstvenom sistemu i asortimanu ljekova, a to su zemlje iz regiona i zemlje Evropske unije koje imaju različite cijene ljekova”, kazali su DN iz Agencije.

Iz Agencje su pojasnili, da maksimalne cijene ljekova u Crnoj Gori, u skladu sa kriterijumima iz Uredbe za formiranje maksimalnih cijena ljekova i korišćenjem metodologije međunarodnog poređenja cijena, nijesu veće od prosječnih cijena ljekova koji se propisuju i izdaju na teret zdravstvenih osiguranja referentnih zemalja Srbije, Hrvatske i Slovenije. Za formiranje maksimalnih cijena ljekova se koristi metodologija međunarodnog poređenja cijena koja je najčešće korišćena metodologija u većini zemalja Evropske unije.