[ Objavio: O.Z. ]

HODŽIĆ ISTAKAO

Njegoš genijalni, a ne genocidni pjesnik

Da su namjere Vlade bile ozbiljne, da se htjelo da prijedlog prođe, siguran sam da Bošnjačka stranka, koalicioni partner vladajućeg DPS-a, ne bi imao ništa protiv, kazao je u intervjuu za Pobjedu akedemik Zuvdija Hodžić, govoreći o povačenju predloga da dan Njegoševog rođenja bude državni praznik. Dodaje da se u proceduru ušlo nepripremljeno i nepromišljeno, nego iz za sada nepoznatih razloga, kao što su nam ostali nepoznati i „osporavajući argumenti“ Bošnjačke stranke.

Na pitanje da li je Njegoš pjesnik - ideolog genocida, Hodžić je kazao da bi u svakoj drugoj prilici to pitanje smatrao neumjesnim i ne bi odgovorio.

"Znam da ga u drugim prilikama ne biste ni postavili. U ovoj vam je iznuđeno Vladinim povlačenjem prijedloga da se Njegošev rođendan proglasi Danom crnogorske kulture, jer se tome usprotivila Bošnjačka stranka. Da su namjere Vlade bile ozbiljne, da se htjelo da prijedlog prođe, siguran sam da Bošnjačka stranka, koalicioni partner vladajućeg DPS-a, ne bi imao ništa protiv. Nije se u proceduru ušlo nepripremljeno i nepromišljeno, nego iz za sada nepoznatih razloga, kao što su nam ostali nepoznati i „osporavajući argumenti“ Bošnjačke stranke. Uostalom, otkud to da su važniji i mjerodavniji „argumenti“ neke političke stranke, svejedno, većinske ili manjinske, nego naučnika, filozofa, stručnjaka, istoričara, kulturne elite? Niti bi usvajanje Vladinog prijedloga Njegoša učinilo većim, niti ga njegovo neusvajanje čini manjim pjesnikom. Njegoš je genijalni pjesnik i da odgovorim na vaše pitanje - nije genocidni", rekao je Hodžić, prenosi Antena M.

Zagovornici teze o Njegošu kao genocidnom pjesniku glavne argumente nalaze u tekstu „Gorskoga vijenca“. Hodžić napominje da je posrijedi književno djelo.

"Ako „Gorski vijenac“ posmatramo kao književno, odnosno „dramsko“ djelo - onda ga tako treba i tumačiti. Uvredljive riječi koje Turcima upućuju likovi Crnogoraca ne odražavaju pjesnikov stav. Na njih istom mjerom odgovaraju i književni likovi „Njegoševih Turaka“. Pozorišnim rečnikom kazano – to su statisti. Kakvo bi to umjetničko djelo bilo u kojem bi svi „akteri“ govorili isto i mislili isto. Nijesu manje „uvredljive“ ni riječi upućene Mlecima, kao ni svojim Crnogorcima, popu Miću i drugima. Otkud to da se ondašnji Turci identifikuju sa današ njim Bošnjacima? Uostalom, i sam Njegoš pravi razliku između braće Bošnjaka i agarjanskih Turaka", ocijenio je Hodžić.