Objavila: M.M.Lj.

DO 2020.

Ostaćemo bez 67% biljnog i životinjskog svijeta

Brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiće se za dvije trećine, stoji u „Izvještaju o stanju planete 2016.“ Svjetske organizacije za prirodu (WWF), objavljenom danas u cijelom svijetu.

Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ove decenije doživjeti drastičan pad od čak 67%  u odnosu na brojnost prije pola vijeka, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u izvještraju Svjetske organizacije za prirodu. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planetu Zemlju. Svjetska organizacija poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.

“Prema izvještaju, globalne populacije riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisavaca, manje su za 58 % u odnosu na  1970”, navodi se u izvještaju.

Godine 2020. na snagu stupaju obaveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i sprovođenje prvih mjera zaštite okoline u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Postizanje međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. doprinijeće ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sistema za proizvodnju hrane i energije u svrhu opstanka divljih vrsta širom svijeta.

„Tokom naših života divlje vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor za WWF International. „Nije riječ samo o predivnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i okeana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosistemi propasti i sa sobom odnijeti i čisti vazduh, vodu, hranu i klimatske uslove koje nam pružaju. Imamo sve alate koji su nam potrebni da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako ozbiljno želimo sačuvati živu planetu radi našeg ličnog opstanka i boljitka.”

U izvještaju WWF-a koristi se Indeks o stanju  planete Londonskog zoološkog društva (engl. Zoological Society of London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.

„Ljudskim ponašanjem podstiče se smanjenje populacija divljih vrsta širom planete, a uticaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da učinimo sve napore za promovisanje oporavka tih populacija,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar prilikom predstavljanja „Izvještaja o stanju planeta“ u zagrebačkom Studiju smijeha.

Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 % potrošnje vode.

Predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i finansijskih sistema, koje su  neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.

Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.

Kako bismo očuvali okolinu uz privredni i društveni razvoj potrebna je hitna sistemska promjena koju će sprovesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog  na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.

U izvještaju se prikazuje i kako nastaje pozitivan trend, naglašavajući novije globalne sporazume o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Posebno se ističe Program za održivi razvoj do 2030. kao ključan vodič za donošenje odluka kojim se može osigurati da se uz privredne i društvene interese poštuje i okolina.