Filip Rakonjac

POKRET ZA NEZAVISNOST

Zaustaviti podjele, okrenuti se budućnosti

Crna Gora treba da se okrene budućnosti i zaboravi na stare podjele, zajednička je poruka lidera nekadašnjeg Pokreta za nezavisnost koji su se danas okupili u Podgorici. Ulaskom u NATO Crna Gora će izbjeći da bude u nezgodnoj poziciji, ocijenio je premijer Milo Đukanović na skupu u "Ramadi". Prisjećajući se političkih okolnosti s kraja devedesetih i osvrćući se na postignuto, on je kazao da je "bolje biti za stolom, nego na meniju". Komentarišući podjele u crnogorskom društvu, Đukanović je ocijenio da u biračkom tijelu ima oko 10 posto "ostrašćenih birača". Lider SDP-a, Ranko Krivokapić, poručio je da se bližimo trećoj deceniji jednopartizma, da je to opasno, te da građani moraju da shvate da su snaga države.

Đukanović je poručio da je jubilej koji Crna Gora danas proslavlja događaj vrijedan poštovanja. Posebno, kako je rekao, zbog načina na koji je nezavisnost obnovljena: „Na miran način, uz poštovanje strogih standarda evropske demokratije“.

Đukanović je istakao doprinos manjinskih naroda obnovi nezavisnosti što je, prema ocjeni premijera, neobično za Balkan. „Takav stav uliva povjerenje u stabilan, dalji, razvoj Crne Gore“, dodao je Đukanović.

Svi smo, kako je kazao, u fazi preispitivanja postignutog. „Mislim da smo uradili ono što je bilo moguće u datim uslovima. Nikada, međutim, nijesam zadovoljan postignutim. Uvijek želim i vjerujem da mogu više“, kazao je Đukanović.

Dodao je da je obezbijeđen intenzivan institucionalni razvoj, te da je to jedan od oslonaca vladavine prava. „Danas smo najrazvijenija ekonomija Zapadnog Balkana, iako smo u SFRJ bili među najslabije razvijenim. Povećali smo BDP 70 odsto. Povećali smo plate, penzije 100 odsto, a nivo razvijenosti u odnosu na Evropu sa 30 na 43 odsto. Prosječni godišnji rast je iznosio 3,2 odsto, a strane investicije 19 odsto BDP“, kazao je Đukanović.

To, prema njegovim riječima, svjedoči o povjerenju stranih investitora.

„Mi smo danas, faktički, članica NATO-a.  Potpsivanjem Protokola o članstvu je potvrđena spremnost članica Alijanse da prihvate Crnu Goru“, kazao je Đukanović, dodajući da vjeruje da će Crna Gora u doglednom periodu članstvo i potvrditi.

„I najveći optimisti nijesu bili uvjereni da je za 10 godina moguće postići takav napredak“, poručio je Đukanović.

Premijer je ocijenio uspješnim i put ka EU, ali i dodao da mnogo šta zavisi od evropskih institucija.  „Dinamika otvaranja poglavlja zavisi od nas, ali značajno više od Unije koja je trenutno u fazi preispitivanja, nedovoljno odlučna da se bavi pitanjem proširenja što je, vjerujem, pogrešno. Nikada nijesam osporavao da problemi postoje, da su postojali i da će postojati“, kazao je Đukanović. Ulaskom u NATO, kako je dodao, Crna Gora će izbjeći da bude u nezgodnoj poziciji. Neki bi, kaže Đukanović, rekli da je bolje biti za stolom nego na meniju. „A kako je biti na meniju vidjeli smo 1999. godine“, kazao je Đukanović.

Najrelevantnije pitanje, po njegovom mišljenju, trenutno je – da li je Crna Gora ide putem stvaranja pravednog društva, koje daje iste šanse svim stanovnicima. „U ovih 10 godina bili smo u obavezi da upravljamo s nekoliko teških procesa. Morali smo da reformišemo naslijeđene jugoslovenske institucije i podešavamo ih spram EU. Paralelno s tim išao je proces tranzicije, kao tektonski poremećaj i rušenje jednog sistema vrijednosti“, kazao je Đukanović.

Uprkos tome, kako je dodao, nema sumnje da se Crna Gora nalazi na pouzdanom kolosjeku evropskog razvoja.

„Nema sumnje da će se deformiteti koje uočavamo ukloniti. U noći nakon referenduma svi su zebli da li će Crna Gora ostati stabilna, jer smo bili svjesni da je 45 odsto biračkog tijela glasalo protiv nezavisnosti. Danas je ostrašćenost situirana u 10 posto biračkog tijela“, smatra Đukanović.

Osvrćući se na formiranje Vlade izbornog povjerenja, Đukanović je kazao da je u Vladu ušla opozicija, a da je van nje ostao „politički varvarizam“. Đukanović vjeruje da će ta vlada ukloniti sumnje u državu. „Vlada izbornog povjerenja je prvi korak ka prevazilaženju podjela“, kazao je premijer.

U osnovi svih podjela je, kaže Đukanović, neznanje. „Naše podjele nijesu ꞌzaꞌ i ꞌprotivꞌ NATO-a, nego civilizacijske i kulturološke. Vjerujem da su protivnici sadašnje politike Crne Gore izmanipulisani, a da dobar dio razloga proizilazi iz neznanja. Zato je obrazovanje temelj budućeg društvenog razvoja“, kazao je Đukanović, poručujući da je našem društvu potrebna reforma obrazovnog sistema.

Krivokapić: Opasno kad predugo vlada jedan čovjek

Samo je jedan put kojima Crna Gora mora ići, a to je put demokratije, poručio je lider SDP-a, Ranko Krivokapić.

„Crna Gora se uvijek lakše borila za nezavisnost, nego što je gradila. Kao i u doba Petrovića, ni sada slobodu nijesmo punili pravim sadržajem. I tada je kralj propatio da lojalnost kruni zamijeni  lojalnošću državi. Nema slučaja u istoriji da je ista generacija ukidala i obnavljala nezavisnost. Time je zasluga veća – pružena je prilika da sami sebe od grešaka pobijedimo“, kazao je Krivokapić.

Kad predugo vlada jedan čovjek ili jedna partija tada sve njegove ili njene greške postaju greške države, dodao je Krivokapić. „To je opasno. Odbrana je u institucijama“, poručio je.

Komentarišući podjele u zemlji, Krivokapić je kazao:  „Nikad nas izvanjci nijesu mogli pobijediti, osim kad se okrenemo jedni protiv drugih. Zašto to radimo? Ne jer smo izdajnici. Nego jer smo narod koji zbog Ilije mrzi Svetog Iliju“.

Krivokapić poručuje da mora ojačati građanska Crna Gora.  „Ako građani ne osjete sopstvenu snagu, opet će se izvanjci i njihovi sinovi okrenuti protiv Crne Gore“, kazao je Krivokapić.

Po njegovom mišljenju, današnja Crna Gora mnogo je slabija od one iz 2006.

„Bližimo se trećoj deceniji jednopartizma u Crnoj Gori. Titova Crna Gora trajala je 35 godina. Uporedimo se ekonomski: Titova Crna Gora je počela bez metra asfalta, a ostavila nam je nemjerljivo bogatstvo – Univerzitet, televiziju, školski i zdravstveni sistem“, poručio je Krivokapić.

Lukovac: Svi da premostimo podjele

Tek treba da se dese nužne promjene u sistemu vrijendosti kako bi rad, predanost, i empatija, bile važnije od partijske pripadnosti, poručio je nekadašnji koordinator Pokreta za nezavisnost i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Branko Lukovac.

Lukovac se prisjetio članova Pokreta koji nijesu živi. Prisutni su im odali počast minutom ćutanja.

„Pokret za nezavisnost okupio je sve snage kojima je cilj bio dobrobit Crne Gore. Pobjeda demokratske opozicije Srbije nije donijela spremnost njenog rukovodstva da napusti SRJ i gradi ravnopravan odnos dvije države. Pritisci EU rezltirali su odustajanjem od referenduma 2002. i stvaranjem SCG“, podsjetio je Lukovac.

On je kazao i da je Pokret za nezavisnost okupio široku podršku, a da je posebna pažnja posvećena iseljenicima i manjinskim narodima. „Preko 15.000 iseljenika došlo je da glasa na referendumu. Iseljenici i manjinski narodi dali su važan doprinos uspjehu referenduma“, kazao je Lukovac.

On je dodao i da je Pokret poslije referenduma prestao da postoji jer nije imao političke ambicije, već samo jednu misiju.

Lukovac je ocijenio da referendum nije destabilizovao region. „Nego je na miran način riješio sporan problem“, kazao je Lukovac. Vjerovao je, kaže, da će Crna Gora i Srbija kao nezavisne države ostvariti bolje odnose što se, prema njegovom mišljenju, i pokazalo.

„Crna Gora prednjači među država koje su kandidati za EU. Smanjene su velike političke tenzije u zemlji, a koje su se ticale njenog statusa. Ekonomski, uz mnoge probleme nastale tokom bolne privatizacije i tranzicije, ipak se potvrdilo da Crna Gora ima resurse za dobar i održiv razvoj“, ocijenio je Lukovac.

Dodao je, ipak, da zabrinjava to što veliki dio građana teško živi.

„Tek treba da se dese nužne promjene u sistemu vrijednosti kako bi vrline bile važnije od partijske pripadnosti. Treba premostiti podjele. U tome vlast, ali i ostali, imaju odgovornost“, poručio je Lukovac.

On se osvrnuo i na razvojne politike.

„Još smo daleko od ideala ekološke države. Dugo traje devastacija okoline, čak i zaštićenih područja“, kazao je Lukovac.

Bojović: Gomila stranaka s narcisoidnim liderima

Crna Gora mora raskinuti s praksama kratkog daha i politikom „od drveta ne vidimo šumu“, kazao je jedan od lidera Pokreta za nezavisnost, Rade Bojović.

„Ne zaboravimo da smo obnovili državu pod pritiskom Beograda i u nefer uslovima međunarodne zajednice. Ne zaboravimo da smo obnovili državu sa zakašnjenjem od 15 godina i političkom prtljagom koji nijesmo birali“, kazao je Bojović.

Presudno je, po njegovim riječima, što je odabran pravi međunarodni put.  Sputavajuće okolnosti, međutim, vidi u današnjoj političkoj sceni.

„Imamo gomilu opozicionih stranaka s istom politikom i narcisoidnim liderima“, smatra Bojović, koji je poručio da napokon treba da se okrenemo budućnosti.

Nikola Petrović: Odgovorimo Njegoševom izazovu

Istorija nas sve povezuje, uprkos pojedinačnim podjelama i porazima, kazao je princ Nikola Petrović Njegoš.

„Obnova nezavisnosti nije bila moguća bez podrške i patriotizma mnogih koji nijesu danas s nama, a koji su od početka raspada SFRJ branili ideju humanosti“, istakao je princ Nikola.  On je poručio da se treba posvetiti tradicionalnim vrijednostima i toleranciji. „I da se pripremimo za novu deceniju koja će donijeti lijek mnogim našim sugrađanima, za teškoće koje su preživjeli i koje preživljavaju“, kazao je princ Nikola.

On je pozvao sve građane i političare da više brinu o budućnosti, a da se manje osvrću na prošlost. „Građani su podijeljeni po mnogim pitanjima, a zaboravljaju na divne prostore Crne Gore koji pomalo i propadaju zbog nemara“, dodao je princ.

Prirodu, kako je poručio, moramo da čuvamo i pametno valorizujemo.  „Odgovorimo Njegoševom izazovu, našoj savjesti – neka bude što biti ne može“, zaključio je princ.