[ Objavila B.B. ]

MONOGRAFIJA POVODOM 10 GODINA RADA

Biti član ZK "Bihora" čast i ponos

Povodom deset godina postojanja Zavičajnog kluba "Bihor" iz Luksemburga, štampana je luksuzna monografija ovoga kluba, pod uredništvom književnika Faiza Softića.

Monografija sadrži tridesetak tekstova, od onih prigodnih, do onih koji govore o značajnijim aktivnostima Kluba.

U uvodnom tekstu monografije, urednik Faiz Softić je zapisao da se i u Luksemburgu i u Crnoj Gori i u Bihoru može čuti da biti član Zavičajnog kluba "Bihor" predstavlja čast i ponos.

"Ime Bihor koje su do nedavno mnogi izgovarali sa blagim stidom, danas izgovaraju s ponosom i posebnim zadovoljstvom, jer je taj kraj iznjedrio mnoga značajna imena i dokazao i kroz aktivnosti ZK 'Bihor', da nije ni bolji ni gori od ostatka svijeta. Zbogom kompleksu!", navodi se u uvodnoj riječi urednika.

U Monografiji akademik Abdulah Sidran poručuje da "Bihor" vidi kao košnicu u kojoj živi – izlazi na poslove, pa se u nju vraća da položi med, jedan jak pčelinji roj, rijetke i posebne vrste.

Direktor Uprave za dijasporu Crne Gore Predrag Mitrović podsjeća da ZK "Bihor" od početka svoga rada kroz brojne aktivnosti dokazuje svoju posvećenost i vezanost za Crnu Goru.

U autorskom tekstu "U susret jubileju", mr Esko Muratović ističe da uspješnost i veličina djelovanja Kluba počiva, najprije, na izgrađenom vrijednosnom identitetu, uz prožimajuća i preplićujuća saznanja, osjećanja i htijenja okrenuta ka uslovima i potrebama zajedničke egzistencije vrijedne zajednice.

U monografiji se nalaze i osvrti počasnih članova Kluba povodom desete godišnjice postojanja: prof. dr Šerba Rastodera, Henrija Haine (predsjednik opštine Rumelonž), Haćima Durakovića, Ismeta Muhovića, Refika Akove, mr Saita Š. Šabotića, Mirsada Rastodera, Veska Garčevića.

Akademik Šerbo Rastoder piše da značaj postojanja ZK "Bihor" nije samo "zbog toga što su vrijedni entuzijasti okupljeni u klubu i oko njega učinili 'vidljivom' zajednicu iseljenika, i to ne samo u zemlji u kojoj danas žive nego i u zemlji iz koje dolaze. Istovremeno, brojnim kulturnim aktivnostima su promovisali iseljeničku zajednicu kao skupinu koja vodi brigu o svom kulturnom nasljeđu.

"Želim posebno naglasiti značaj revije 'Bihor', koja pod uredništvom neumornog Faiza Softića već dugo svjedoči o sebi i drugima, te postaje garant da će aktivnosti ovog udruženja nadživjeti i samo trajanje kluba i njegovih članova", poručio je Rastoder.

Vesko Garčević, raniji ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa u svom eseju "Daleko u svijetu poželim Bihor pored sebe" posebno podvlači da cijeni Bihorce zbog svega što su uradili, posebno zbog kluba koji spaja različitosti, njeguje poštovanje prema drugome; miri i pruža ruku razumijevanju.

Počasni član Kluba, mr Sait Š. Šabotić u svom prigodnom tekstu napominje da cijeni članove Kluba jer su prepoznali važnost kulture sjećanja, kulturne riječi i uopšte kulture.

"U tom smislu i sa tim ciljem, pokrenuli su reviju Bihor, koja danas u dijaspori predstavlja jedno od najčitanijih glasila među našim zemljacima. U ZK 'Bihor' su posvećeni tom da što neposrednije doprinesu stabilnosti i blagostanju zavičaja i ljudi u njemu, zato i jeste Zavičajni klub", ističe Šabotić.

U monografiji je dat i istorijat Kluba od osnivanja i inicijative Ruždije Kočana (rodom iz Godočelja) do danas. Tu su i imena članova Upravnog odbora Kluba, finansijera, i dr.

U cjelini ove monografije "Predsjednici udruženja govore", dati su tekstovi pet dosadašnjih predsjednika: Remzije Hajdarpašića, Ruždije Kočana, Hamdije Rastodera, Raifa Adrovića i Eska Halilovića. U njihovim autorskim tekstovima, čitaoci će pronaći sve važne podatke o funkcionisanju Kluba, idejama, teškoćama, programima i stremljenjima.

Značajan dio monografije, opravdano, zauzimaju prilozi koji su vezani za aktivnosti Kluba, prije svega, na kulturnom, sportskom i humanitarnom polju. Tu su i stranice posvećene proslavama, jubilejima i posjetama prijatelja i zvaničnika iz Zavičaja i Crne Gore.

Posebno treba istaći da je monografija opremljena odličnim kolornim fotografijama koje na poseban način predstavljaju potvrde tekstova i njihove dopune koje, često, kazuju više od teksta. Autori fotografija su: Zeno Ćeman, Ado Softić, Edin Latić i Latif Adrović Starkin.

Prof. dr Draško Došljak je napomenuo da je Monografija svjedok minulog desetljeća i prvog velikog jubileja ovoga kluba.

"Ona svjedoči o rezultatima dobrih i vrijednih ljudi koji su najprije za sebe i svoje porodice stvorili sve 'sa svojih dlanova', a onda i u 'znoju lica svog' nastavili da stvaraju, pri tom, ne zaboravljajući da nije sve u materijalnom, već i u duhovnom -  koje je vječno! Pokazuju da udruženi sve to mogu i bolje i ljepše i dugovječnije! Ovo je monografija koja svojim sadržajem šalje više poruka. Jedna poruka je, podsjetimo, najglasnija: 'Zbogom kompleksu!', ističe Došljak.

Vukoman Kljajević, Radio CG